Prema rezultatima "Godišnjaka svjetske konkurentnosti 2019.", koje je objavio Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, čiji je partner-institut Nacionalno vijeće za konkurentnost, Hrvatska je u ovogodišnjem izvješću zauzela 60. mjesto od ukupno 63 svjetske ekonomije. U odnosu na prošlu godinu, to se i ne čini toliko loše, s obzirom na to da je Hrvatska bolja za jedno mjesto. Međutim, razlog tom uspjehu je što je Argentina pala za pet mjesta te se sada nalazi iza nas, zajedno s Mongolijom i Venezuelom.
Ljestvica konkurentnosti IMD-a prikazuje 332 kriterija od kojih se dvije trećine odnose na statističke indikatore, a trećina na istraživanje mišljenja gospodarstvenika. Istraživanje je provedeno u veljači i ožujku 2019. godine i bazira se na dostupnim statističkim podacima za 2018. i 2019. godinu. Godišnjak svjetske konkurentnosti mjeri koliko dobro zemlje upravljaju svojim resursima i kompetencijama kako bi omogućile dugoročno stvaranje novih vrijednosti. Pritom se analiziraju četiri faktora - konkurentnost, gospodarski rezultati, efikasnost javnog sektora, efikasnost poslovnog sektora i infrastruktura, te 20 indeksa, pet za svako područje.
Nedostatna razina promjena
"Desetljeća malih pomaka, nečinjenja i odgađanje nužnih promjena doveli su Hrvatsku na samo dno kad se promatra sposobnost privlačenja investicija, stvaranje poticajnog okruženja i napose uvjeta u kojima mladi i poletni članovi našeg društva vide za sebe i svoju obitelj budućnost u našoj zemlji. Najnovije izvješće pokazuje da je razina promjena nedostatna što rezultira zaostajanjem u odnosu na druge države. Vrijeme u kojem živimo, okarakterizirano naglim promjenama, digitalizacijom procesa i mobilnošću, zahtijeva temeljite i brze društvene promjene kako bismo osigurali željene poslovne i društvene uvjete za naše građane.
Osim nužnih temeljitih reformi javnog sektora i modaliteta upravljanja, potrebno je pristupiti redefiniranju društvenih vrijednosti, utvrditi dugoročnu nacionalnu strategiju te zahtijevati da svi lideri u našem društvu preuzmu odgovornost za provođenje navedenih promjena. Odgovornost je na svima nama da provedemo nužne promjene u okviru naših nadležnosti i mogućnosti", ističe Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.
Utjecaj Brexita na rezultate
Na rezultate ovogodišnjeg Izvješća uveliko je utjecala politička i ekonomska nesigurnost u Europi koju je izazvao Brexit. Stoga europske zemlje ove godine nisu postigle značajnije pomake na ljestvici konkurentnosti. Izuzetak je Irska koja je poboljšala svoju poziciju za pet mjesta zbog dobrih gospodarskih rezultata koje su potakli poticaji za ulaganja na globalnoj razini, javni sektor te područja kao što su brendiranje i privlačenje talenata. Singapur je zauzeo prvu poziciju. Druga zemlja na ljestvici konkurentnosti je Hong Kong pa slijedi SAD, Švicarska, Ujedinjeni Arapski Emirati, Nizozemska, Irska, Danska, Švedska i Katar.
U zemljama u okruženju, novim članicama EU-a, rezultati su različiti. Slovačka i Hrvatska neznatno su poboljšale svoju poziciju, za dva odnosno jedno mjesto. Slovenija, Mađarska, Bugarska i Rumunjska zadržale su pozicije od prošle godine dok su Češka i Poljska pale za četiri mjesta u odnosu na prošlu godinu. Hrvatska je poboljšala svoju poziciju za jedno mjesto uslijed pada Argentine za pet mjesta na ljestvici.
U čemu smo dobri, a u čemu loši
Detaljniji uvid na razini 20 indeksa konkurentnosti ukazuje na dobre rangove Hrvatske u području međunarodne trgovine, cijena te zdravlja i okoliša. Razmjerno dobra je konkurentnost u području stranih ulaganja, pri čemu je Hrvatska bolja od Bugarske i Slovenije.
Velikih problema i potencijala za promjenu Hrvatska ima u čak 13 indeksa konkurentnosti, pri čemu u trima područjima koja se često navode kao prioritetna za reforme (zaposlenost, porezna politika i institucionalni okvir) Hrvatska nije na samom začelju. Od područja koja nisu u povećanom fokusu razvojne politike vrijedi izdvojiti vrlo lošu konkurentnost u područjima znanstvene infrastrukture i tehnološke infrastrukture. Na samom začelju zemalja uvrštenih u istraživanje IMD-a Hrvatska se nalazi prema konkurentnosti u području tržišta rada, poslovnog upravljanja i stavova i vrijednosti relevantnih za konkurentnost.
Pozitivne promjene
Ovogodišnje pozitivne promjene ocjene konkurentnosti Hrvatske odnose se na poboljšanje indeksa domaćeg gospodarstva (+3), stranih ulaganja (+12) te zaposlenosti (+3), poboljšanje indeksa poreznih politika (+2) i institucionalnog okvira (+1), te poboljšanje indeksa znanstvene infrastrukture (+2).
Najveći pad u odnosu na prošlu godinu zabilježen je u području indeksa cijena (-25), društvenog okvira (-3), produktivnosti i efikasnosti (-3), te obrazovanja (-2).
Indikatori poboljšanja ukupne konkurentnosti
Ukupnu konkurentnost Hrvatske, u okviru četiriju osnovnih stupova konkurentnosti, poboljšavaju gospodarski rezultati kao što su veliki prihodi od turizma i izvoza te niski indeks troškova života, niska inflacija i niske cijene najma uredskog prostora, zatim efikasnost javnog sektora, stopa poreza na dobit, niske carinske barijere, devizne rezerve i stabilnost tečaja. Osim toga, jačanje efikasnosti poslovnog sektora, na osnovi plaća menadžmenta i usluga, razina naknada i visokog udjela žena u zaposlenosti.
Na kraju, ukupnu konkuretnost poboljšavaju investicije u telekomunikacije, obrazovana ženska radna snaga, povoljan odnos broja učitelja i učenika kao i izdvajanja za obrazovanje, udio obnovljivih izvora energije te dostupnost zdravstvenih usluga.
Najveće slabosti
Najveće slabosti su sljedeće: pravni i regulatorni okvir, birokracija, državno vlasništvo u kompanijama, zaštita prava vlasništva, prilagodljivost vladinih politika, prakse revizije i računovodstva financiranje mirovina, imigracijski zakoni. Zatim, niska zaposlenost mladih, negativan trend rasta stanovništva, privlačenje talenata, obrazovanje zaposlenika, transfer znanja, slaba prilagodljivost na promjene, te poslovno upravljanje, vjerodostojnost menadžera, digitalna transformacija u kompanijama, upotreba digitalnih alata i tehnologije, održivi razvoj, javno privatno partnerstvo.
Što Hrvatska treba napraviti u 2019.?
U izvješću su kao izazovi za Hrvatsku u 2019. godini navedene sljedeće smjernice. Trebamo reformirati javnu administraciju i lokalnu samoupravu, razviti i reformirati obrazovni sustav, povećati efikasnost suradnje gospodarstva i znanstvene zajednice (bolji transfer sredstava za istraživanje i razvoj), smanjiti udio javnog sektora u cjelokupnom gospodarstvu, reformirati pravosuđe.
