Do kraja ožujka 2016. Hrvatska je iskoristila 64 posto europskih sredstava koja su joj bila dostupna u programskom razdoblju od 2007. do 2013., što znači da bi morala znatno ubrzati povlačenje preostalih sredstava, koji moraju biti potrošeni do kraja godine, pokazuje izvješće Europske komisije o učinicima Kohezijske politike u tom programskom razdoblju.
U razdobolju 2007-2013. iz instrumenta Pretpristupna pomoć (IPA) Hrvatskoj je stavljeno na raspolaganje 705,9 milijuna eura, što odgovora iznosu od 0,2 posto BDP-a. Na tih skoro 706 milijuna eura europskih sredstava, treba dodati 104 milijuna eura javnih sredstava iz proračuna i 23,7 milijuna eura privatnih sredstava.
To je ukupno 833 milijuna eura, a 85 posto tih sredstava je iz europskog proračuna. Više od polovice toga iznosa - 450 milijuna eura - dolazi iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda, fondova koji su Hrvatskoj dostupni za prvih šest mjeseci članstva u drugoj polovici 2013. godine.
Do kraja ožujka ove godine Hrvatska je naplatila ili poslala zahtjev za naplatu za 64 posto od ukupno dostupnog iznosa.
Prema pravilu N+3, to znači da se preostala sredstva moraju povući do kraja ove godine, u suprotnom ona ostaju neiskorištena.
Najveći dio dosad realiziranih sredstava iskorišten je za ekološku infrastukturu i promet te u nešto manjoj mjeri za inovacije i istraživanje za tehnološki razvoj.
U tom razdoblju sredstva su bila namijenjena za tri operativna programa. Na Operativni program za okoliš otpada 38 posto dostupnih sredstava, a glavni fokus je bio na zbrinjavanju otpada i otpadnih voda te poboljšanje opskrbe vodom. Preostala sredstva podjednako su raspoređena za dva preostala Operativna programa - promet i regionalnu konkurentnost.
