Uvođenje eura nije isključivo ekonomsko pitanje, kako tvrdi bivši guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Željko Rohatinski, već je prije svega političko pitanje, kako tvrdi sadašnji guverner HNB-a Boris Vujčić.
Kakofonija oko uvođenja eura nastaje upravo preklapanjem političkih, politikantskih i ekonomskih argumenata javne rasprave koja vjerojatno neće imati svoj referendumski epilog jer su Vlada i HNB već pokrenuli proceduru uvođenja eura, piše Novi list. Očekuje se da ćemo uskoro ući u tečajni mehanizam ERM2, u kojem će tečaj kuna/euro oscilirati oko zadane razine i tamo ostati dvije godine, a euro bi najranije mogli uvesti 2023. godine.
'Performanse EU-a su loše, zajedničko tržište je podijeljeno'
Rohatinski je na nedavnom predavanju na Ekonomskom fakultetu u Rijeci izjavio da bi euro bilo doboro uvesti što prije ako mislimo i dalje voditi neutralnu monetarnu politiku kao do sada. A ako imamo ambicije voditi aktivnu intervencionističku monetarnu politiku, koja bi uključila tiskanje novca i ciljano usmjeravanje likvidnosti prema gospodarstvu, onda je, po mišljenju bivšeg guvernera HNB-a, bolje odgoditi uvođenje eura koliko god je moguće.
Eurozona kakva je sada, pojasnio je, nije optimalno valutno područje, a cilj nam treba biti jačanje nacionalne ponude u uvjetima globalizirane potražnje. Ne možemo se više oslanjati ni na EU, ni na Ameriku.
"Performanse EU-a su loše, zajedničko tržište podijeljeno mnogim neformalnim barijerama, a i pravila igre na njemu su određena parcijalnim interesima", kazao je Rohatinski.
'Cijene će rasti, inflacijskog udara sigurno će biti'
Rohatinski smatra da će uvođenjem eura cijene sasvim sigurno rasti i da će biti inflacijskog udara.
"Cjenovnog udara će biti kao što ga je bilo u drugim zemljama, barem po dvije osnove: zaokruživanje cijena i postupno usklađivanje na više domaćih i cijena zajedničkog tržišta. Koliko će to biti, iskustva po zemljama su prilično različita, ali neće biti ništa dramatično, preživjeli smo i gore stvari. Međutim, suština je u tome u kakvu eurozonu ulazimo, a ona je sada takva da je daleko od koncepcije optimalnog valutnog područja na koje se poziva", kazao je Rohatinski.
Rohatinski, kako prenosi Novi list, nije suviše optimističan ni po pitanju porasta stranih investicija nakon uvođenja eura.
"Onaj tko je imao interesa da investira, taj je investirao, s eurom ili bez njega; s našim zakonodavstvom ili bez. Ako imamo euro, ništa neće posebno potaknuti nove investicije. Konačno, ako je euro čarobni štapić, zašto ga neke zemlje koje smatramo pametnim nemaju: Švedska, Norveška, a da ne govorimo o Poljskoj, Mađarskoj... Nema čarobnog štapića. Uvođenje eura prije svega zavisi od toga kako će funkcionirati eurozona, a sada ne funkcionira dobro. Ostalo je naše politikantstvo: Šengen plus euro i na konju smo. Dao Bog da je tako", kazao je bivši guverner na predavanju u Rijeci.
13.02.2018., Zagreb - U knjiznici HAZU-a odrzana je promocija nove knjige Zeljka Rohatinskog Time and Economics. Marijana Ivanov. Photo: Davor Visnjic/PIXSELL
Što se tiče plaća, čeka nas isto što i Sloveniju
Na pitanje što će biti s plaćama u slučaju uvođenja eura, Rohatinski je ponudio primjer Slovenije gdje su plaće bile jednostavno konvertirane po tekućem tečaju.
"Imali ste plaću 5000 tolara, a poslije 1000 eura. U startu se nije dogodilo ništa. Međutim, problemi su nastupili s dinamikom, s onim postupnim usklađivanjem sa sustavom cijena i mjerilima vrijednosti u eurozoni. Na njih se to konkretno odrazilo tako da su njihove plaće u eurima počele zaostajati za plaćama ostalih u eurozoni jer nisu imali kapacitet da to slijede. Mislim da nešto slično čeka i nas", kazao je.
Profesorica monetarne politike na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu Marijana Ivanov kazala je za Novi list da uvođenjem eura zemlja gubi monetarni suverenitet što predstavlja jedan od troškova odricanja od vlastite valute i samostalne monetarne politike.
"Za nas u Hrvatskoj uvođenje eura trebalo bi biti promatrano prije svega kao ekonomsko pitanje, a ne kao političko pitanje kojim ćemo pridobiti simpatije europskih institucija i njihovih čelnika. No, kako je prevladao ton da je uvođenje eura političko pitanje, onda prije njegova uvođenja svakako treba organizirati referendum bez obzira na rizik izglasavanja negativnog odgovora i negativne ekonomske štete (niži kreditni rejting, više kamate, nestabilnost tečaja) koje bi to moglo polučiti. Isto tako, građanima treba objasniti i koristi uvođenja eura za njih same i gospodarstvo u cjelini, kao i činjenicu da euro praktično imaju već danas samo se zove kuna emitirana uz više nego stopostotno pokriće u euru. Stoga je valjda i simbolično izabrano vrijeme slanja zahtjeva za ulazak u europodručje blizu razdoblja proslave 25. godišnjice hrvatske kune", kazala je Ivanov.
