Hrvatska će primiti 12 djevojčica 'bez pratnje': Trebaju im obrazovanje, smještaj i zaštita

Među tisućama migranata koji su ostali bez skloništa na grčkom otoku Lezbosu nalazi se i 400 maloljetnika bez pratnje. Među njima je i 12 djevojčica koje će primiti Hrvatska.  

Tko su djeca bez pratnje, koliko ih već živi u Hrvatskoj i hoćemo li primati još?   

I dok je većina ove djece koju vidite ovdje s roditeljima, stotine njih nisu. I upravo će takvih 12 djevojčica stići u Hrvatsku.

Ugrožena djeca /

U Hrvatsku stiže 12 djevojčica iz izgorjelog migrantskog kampa na Lezbosu

Ugrožena djeca /

U Hrvatsku stiže 12 djevojčica iz izgorjelog migrantskog kampa na Lezbosu

"Ja mislim da je to dobro, da je to izraz solidarnosti, humanosti, naše, možemo slobodo reći, politike prema teškoj situaciji ljudi koji se nalaze tamo", rekao je Andrej Plenković, predsjednik Vlade.

Djeca bez pratnje, odnosno roditelja ili skrbnika predstavljaju posebno ranjivu skupinu kojoj je potrebna pojačana zaštita jer često postaju meta krijumčara i trgovaca ljudima.

Hrvatska je u gotovo 12 godina primila njih 1059. Najviše smo ih primili 2016. i 2017. uslijed velike migrantske krize. Dok je do srpnja ove godine stiglo 104 djece, odnosno, stići će još 12 djevojčica.

Ružičasto gledamo prošlost /

2020. se čini kao najgora godina u povijesti, ali znanstvenici umiruju i kažu da je tako s gotovo svakom godinom

Ružičasto gledamo prošlost /

2020. se čini kao najgora godina u povijesti, ali znanstvenici umiruju i kažu da je tako s gotovo svakom godinom

"S obzirom na brojke o kojima govorimo u kampu Moria, 13 tisuća ljudi, 12 je zaista malo, ali inicijativa je za pohvalu. Pitanje je gdje će se ta djeca smjestiti i kakva će im se skrb pružiti uzimajući u obzir u kakvom je stanju sustav danas. Jer sustav nije prilagođen za ovu skupinu djece. Osim što im treba pružiti zdravstvenu njegu i obrazovanje, problem je i smještaj", rekla jeTea Vidović iz Centra za mirovne studije, pa dodala:

"Djecu bez pratnje se zapravo smiješta u Domove za djecu s poremećajima u ponašanju. I mi kao i UNHCR i Hrvatski pravni centar već godinama upozoravamo da to nije adekvatan smještaj".

Promjene u migrantskoj politici  

Iako proces integracije u Hrvatskoj nije do kraja razrađen, na razini Europske unije spremaju se promjene u migrantskoj politici.

"Novi Pakt azila i migracija koji se očekuje do kraja mjeseca i on bi postavio okvir u kojem bi bilo jasno da se ova pitanja nisu pitanja samo jedne države već da cijela Europa ima odgovornost i da će ovo pitanje obilježiti godine pred nama", rekao je Karlo Ressler (HDZ/EPP), zastupnik u Europskom parlamentu.

Tome svjedoče i prizori bijesnih migranata koji što prije žele otići s grčkog otoka dalje u Europu. Policija je bacila i suzavac u nadi da se primire. I dok se lome koplja oko radno sposobnih migranata koji iskorištavaju krizu da bi se domogli Europe, upravo su djeca bez pratnje skupina koju će Europska unija posebno zaštiti.