Prema podacima Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) u protekle dvije godine od nuspojava lijekova umrlo je 156 ljudi. U istom razdoblju zbog sumnje na nuspojave lijekova bilo je hospitalizirano 808 osoba, 37 je ostalo invalidima, 207 je bilo životno ugroženo, kod dvoje je došlo do prirodnih anomalija, a 1884 osobe zapale su u medicinski jako ozbiljno stanje.
Samo lani je HALMED zaprimio ukupno 3840 prijava sumnji na nuspojave lijekova dok je, za usporedbu, 2005. godine bilo prijavljeno samo 498 nuspojava, piše Glas Slavonije pozivajući se na spomenuto izvješće. U najvećem broju smrtnih slučajeva izazvanih nuspojavama lijekova pacijenti su imali tešku podležeću bolest, primjerice neku zloćudnu bolest (karcinom), nasljednu metaboličku ili srčanu bolest ili pak transplantirani organ.
Nuspojave - pet posto uzroka smrtnosti
"Nuspojave lijekova su, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, svi neželjeni učinci lijeka kada se on primjenjuje u terapijskoj dozi u pravoj indikaciji. Prema novijim definicijama, u nuspojave ubrajamo i ako se neki pacijent predozira. Prema mnogim istraživanjima, nuspojave su uzrok i oko pet posto prijmova u bolnicu. Amerikanci su u jednom istraživanju zaključili kako je oko 100 tisuća pacijenata preminulo zbog nuspojava lijekova, što nuspojave svrstava u oko pet posto uzroka smrtnosti", pojasnila je u izjavi za Glas Slavonije dr. Suzana Mimica-Matanović, predsjednica Povjerenstva za lijekove Kliničkog bolničkog centra Osijek.
Ona napominje kako su u svim uputama o lijeku taksativno navedene nuspojave - od onih koje se javljaju vrlo često, kod više od deset posto pacijenata, pa do onih vrlo rijetkih koje se javljaju kod jedne osobe na 100 tisuća.
"Pravi uvid tek kad lijek dođe na tržište"
Dr. Mimica-Matanović ističe da se podaci o nuspojavama, odnosno štetnim djelovanjima, najprije dobiju tijekom razvoja lijeka, koji traje 10 - 15 godina.
"Klinička ispitivanja na čovjeku obuhvaćaju do približno 5000 ljudi te se može dobiti određeni uvid u nuspojave, ali se ne mogu "uhvatiti" one koje se javljaju kod jednog na deset tisuća, koje mogu biti i ozbiljnije. Tek nakon što lijek dođe na tržište i počne ga uzimati velik broj osoba, dobijemo pravi uvid u njegov sigurnosni profil", kaže ona te napominej kako je važno da pacijenti sponatano prijavljuju nuspojave te da svaki zdravstveni djelatnik ima obvezu prijaviti sumnju na nuspojavu.
Odnedavno pacijenti mogu i sami prijavljivati nuspojave lijekova na stranicama HALMED-a ako sumnjaju da je neki lijek izazvao određene tegobe. Najčešće nuspojave su lakše probavne smetnje, bolovi u trbuhu i proljevi ako se poremeti crijevna flora, a uz određene lijekove često se javlja i glavobolja.
"Svaki lijek nosi sa sobom određeni rizik, pa čak i biljni pripravci, iako se misli da je nešto što je prirodno apsolutno neškodljivo. Najvažnije je da se čita uputa o lijeku", kaže dr. Suzana Mimica-Matanović.
