Hrvatice rađaju više nego Albanke!

Prema procjenama Državnoga zavoda za statistiku, u posljednjih deset godina broj stanovnika Hrvatske smanjio se za nešto više od 8.000.

6.6.2011.
12:42
VOYO logo

Naime, stopa ukupnog fertiliteta viša je u Hrvatskoj nego u nekim zemljama regije. Tako je od 2007. godine prosječan broj djece po ženi bio niži u Rumunjskoj, Srbiji i čak i u Albaniji u odnosu na Hrvatsku. Primjerice, u Albaniji, koja je nekad imala najvišu stopu fertiliteta u Europi, 2008. godine zabilježeno je 1,40 djece po ženi, u Srbiji 1,41, u Rumunjskoj 1,35, a u Hrvatskoj 1,46, piše Vjesnik.

Demografkinja Snježana Mrđen sa Sveučilišta u Zadru kaže da bi za demografsku obnovu Hrvatice trebale u prosjeku rađati 2,1 dijete. No, ona napominje da od 2003. stopa nataliteta u Hrvatskoj raste.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Nije Hrvatska jedina zemlja u Europi koja od 1991. ima negativan prirodni prirast stanovništva kako tvrde pojedini demografi", napominje Mrđen. Bugarska, Rumunjska, Grčka, Slovenija i Srbija od početka ili od sredine devedesetih imaju negativan prirodni prirast stanovništva. U Bugarskoj, Rumunjskoj i Hrvatskoj, 2003./2004. smanjila se razlika između broja umrlih i živorođenih, a u Grčkoj i Sloveniji čak je došlo do potpunog preokreta - čiji je rezultat pozitivan prirodni prirast.

Međutim, upozorava Snježana Mrđen, potrebno je pričekati prve rezultate popisa kako bi se utvrdio točan broj smanjenja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Činjenica je da je smanjenje stanovništva karakteristika i Bugarske, Rumunjske, Srbije te da je u dogledno vrijeme teško očekivati poboljšanje demografske situacije kako u tim zemljama tako i u Hrvatskoj. Pokazuju to i projekcije stanovništva. Starenje stanovništva i smanjeno rađanje neizbježan je proces i na svjetskoj i na europskoj razini. U srednjoročnom razdoblju, nepovoljni trendovi u Hrvatskoj mogu se samo ublažiti, a ne drastično popraviti, i to efikasnijim populacijskim mjerama i snažnijim gospodarskim razvojem", zaključuje Mrđen.

Demograf Jakov Gelo primjećuje pak da nam je natalitet do prošle godine bio u blagom porastu, ali je lani rođeno manje djece no 2009. godine, a i sljedećih će se godina natalitet smanjivati. Gelo drastični pad novorođenih najavljuje za pet-šest godina, piše Vjesnik.

Vezani članci:

arti-201003220264006 arti-201003290421006 arti-201008300401006 arti-201106040334006

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Dosje jarak
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo