Ruskinja Maria Krasnova (34) osuđena je nakon šest godina temeljite međunarodne istrage, a riječ je o ženi koja je 2014. hakirala bankovne račune velikog broja hrvatskih građana. Novac je prebacivala sebi na račun, no ovaj slučaj u Lijepoj našoj nije izoliran slučaj.
U financijskom sektoru IT sustavi se brzo razvijaju i napreduju. Primjerice, aplikacije kojima se svakodnevno koristimo na mobitelima pa preko njih plaćamo računa, moraju zadovoljiti najviše standarde prije nego dođu do krajnjeg korisnika, piše HRT.
"Financijske institucije su pod jako velikim regulativama, kako HNB-a, tako i direktiva EU. Danas se potpuno legitimno smatra da sustavi financijski zapravo jedni od najsigurnijih sustava", rekao je potpredsjednik Hrvatske udruge menaždera sigurnosti, Alen Delić.
Korisnici kao najslabija karika u lancu
Taj podatak su za HRT potvrdili i iz Hrvatske udruge banaka. Poručuju da hrvatske banke ulažu značajna sredstva u najsuvremenije metode zaštite s visokim sigurnosnim standardima za prijavu korisnika, provjeru transakcija u sustavima, zaštitu podataka u prijenosu i odobrenje transakcija. Delić ističe da su korisnici najslabija karika u lancu i da zato moraju biti jako oprezni.
"Da ne nasjedaju na napade socijalnim inženjeringom, tj. pfishing mailove gdje se od njih traži da na određenim web stranicama koje nisu legitimne unesu svoja korisnička imena i svoje lozinke", veli Delić.
Inače, u prvih 10 mjeseci 2020. godine u Hrvatskoj je zabilježeno 769 kibernetičkih kaznenih djela. Hakeri u zamjenu za pokradene podatke traže novac, međutim, iz MUP-a upozoravaju: "Nemojte ništa uplaćivati, obratite se policiji ili posjetite internetsku stranicu koju smo izradili u suradnji s Europolom."
Za sve gađane je korištenje ove internetske stranice besplatno.
