Unatoč skupoći i inflaciji u Hrvatskoj se u godini baci oko 400 tisuća tona hrane - više od 70 kilograma po stanovniku. Najviše hrane u smeću završi u vrijeme blagdana, ali kuhari i vlasnici restorana upozoravaju građane da se neke namirnice mogu dodatno iskoristiti.
U svijetu se godišnje baci više od milijarde tone hrane, u Hrvatskoj 400.000 tisuća tona, a najveći dio, gotovo 50 posto, otpada na voće i povrće koje bi se moglo upotrijebiti u kuhanju nekog novog obroka.
"Ne trebamo razmišljati samo o tome koliko je ljudi u svijetu gladno, nego naprosto razmišljati o tome što mi činimo da ta hrana stvarno bude hrana. Osobito sada u ovo predblagdansko vrijeme kada svi volimo nakupovati hrpu toga, staviti u frižider i onda to ne potrošiti danas, ne potrošiti sutra i onda se pitamo - što će nam to, pa to smo jeli, idemo baciti", kazala je direktorica cateringa Ana Lisak za Danas.hr.
Ciljana kupnja, zamrzavanje hrane
Dobro je kupovati ciljano i pripremati onoliko koliko nam treba za obrok. Ako se i pretjera, neke stvari mogu se i zamrznuti. Još jedna stavka na koju treba paziti su rokovi trajanja.
"To sad ostaje na ruku onoga tko će to upotrijebiti, ali ako govorimo o činjenici da je na primjer riža proizvod koji može najduže trajati, da se koristi za robne rezerve, onda je stvarno, definitivno možete koristiti i nakon tih rokova", rekla je Sanja Kalambura, prodekanica za znanost Veleučilišta Velika Gorica.
Oni koji će malo pametnije upravljati stvarima koje imaju u frižideru na kraju će i uštedjeti. Hrvati prosječno bace 70 kilograma hrane - da svaki košta i 20 kuna to je 1400 kuna godišnje bačeno u smeće.
