Kada ljeto upali alarme u našem tijelu, počinjemo razmišljati o načinu snižavanja istih pa je logična ideja planiranjegodišnjegodmora. Bilo da birate more, planinu ili neko egzotično odredište, limiti su jasni - nekome 20, a nekome i više od 30 dana godišnjeg odmora, doznaje na temelju istraživanja Posao.hr.
Kombiniranje, spajanje s neradnim danima i državnim praznicima, kako bismo došli do pristojnog broja dana odmora, sve su to kalkulacije koje nas okupiraju kada temperature premaše 30 Celzijevih stupnjeva. Vjerujemo da se sada neki već brčkaju u moru ili uživaju na nekoj svojoj omiljenojdestinaciji za odmor. Vi ste nam u kratkoj anketi otkrili kako ćete provesti svoj godišnji odmor, a mi vam donosimo rezultate istraživanja i odgovore na brojna pitanja poput – kada ćete, gdje i koliko dana godišnjeg odmora iskoristiti.
U istraživanju je sudjelovalo 70 posto žena i 30 posto muškaraca. A prema rezultatima dolazimo do saznanja da će čak 38 posto ispitanika iskoristiti više od 10 dana odmora. Njih 28 posto koristit će točno 10 dana, 25 posto od 5 do 10 dana, a 9 posto ispitanika neće iskoristiti nijedan dan. Najčešći odlasci na godišnji su u srpnju i kolovozu u jednakom postotku - 39 posto. Po popularnosti slijedi rujan s 11 posto i lipanj s 4 posto. Također, ne trebamo izostaviti ni 7 posto ispitanika koji se odlučuju svoj godišnji odmor iskoristiti u manje zastupljenom listopadu i studenom.
O učestalost uzimanja godišnjih odmora također se dosta polemizira. Većina ispitanika, njih 53 posto, odlučuje se na uzimanje dva odmora godišnje. Više od tri puta uzima 29 posto ispitanika, a više od četiri puta ili pak samo jednom na godinu odmor uzima 9 posto zaposlenih.
Gotovo polovica radne snage ima zakonski minimum
Čak 47 posto ima zakonski minimum broja dana za godišnji odmor, i on iznosi 20 dana. Slijede ih zaposleni koji koriste od 26 do 30 dana - 28 posto, potom oni koji koriste od 21 do 25 dana – 23 posto. Samo 2 posto zaposlenih može iskoristiti više od 30 dana godišnjeg i dobro se odmoriti tijekom cijele godine. Možemo zaključiti da je većina nezadovoljna brojem dana godišnjeg odmora, njih čak 66 posto. Zadovoljnih je tek 34 posto. Samo 13 posto zaposlenih u Hrvatskoj godišnji odmor planira prema kolektivnim godišnjim odmorima, a 87 posto o tome samostalno odlučuje.
Razmišljanje o poslu za vrijeme godišnjeg
Nerijetko, odlaskom na godišnji, razmišljanje o poslu ne prestaje i trebamo dosta vremena da se priviknemo na odmor i opuštanje. O tome svjedoči čak 30 posto zaposlenih koji prečesto misle na posao dok se opuštaju u omiljenoj oazi mira. Čak 44 posto odgovorilo je da razmišljaju o poslu, ali da ih to ne ometa u odmaranju. Da postoje ljudi koji se potpunodistanciraju od posla i isključuju u potpunosti, potvrđuje 26 posto ispitanih. No, nerijetko dane odmora ljudi koriste za obavljanje privatnih poslova, preuređenje domova, građevinske radove, poljoprivredu i sl.
"Pišem diplomski rad, učim za stručni ispit, odem na kave s kolegama i prijateljima koje nisam vidio dulje vrijeme." ili "Oko kuće ima stalno nekog posla." - samo su neki odgovori koji upućuju kako je vrijeme dragocjeno. Čak 60 posto ispitanih kombinira odmor i rad, 26 posto vrijeme odmora koristi isključivo za dodatni rad kod kuće, a 15 posto ne želi ni čuti o dodatnom poslu i dane godišnjeg koristi isključivo za odmor.
Svaki drugi Hrvat u kontaktu je s poslodavcem tijekom odmora
Stigli su i gotovo ujednačeni rezultati kada je u pitanju komunikacija s poslodavcem tijekom godišnjih odmora. Njih 49 posto u kontaktu je s poslodavcem putem maila i/ili mobitela, a potpuno se isključuje njih 51 posto. Kada je u pitanju komuniciranje s bliskim osobama s posla, situacija je nešto konkretnija - njih 74 posto čuje se s dragim kolegama, a 26 posto uopće ne komunicira i ozbiljno shvaća onu 'isključujem mobitel i odmaram se'. Preuzimanje posla kolege koji je na odmoru jednako je bitna stavka u poduzeću – 58 posto ispitanih u potpunosti preuzima kolegin posao, a samo poneke zadatke preuzima njih 36 posto. No, postoje i situacije kada svaki djelatnik odgovara za svoj dio posla, što potvrđuje 6 posto ispitanih. A kada je riječ o blagonaklonosti poslodavca prema stankama djelatnika, prema mišljenju njihovih zaposlenika 24 posto nema razumijevanja za potrebe djelatnika da se odmore, 21 posto ipak shvaća da je odmor koristan i djelatniku i budućem poslovanju, a većina njih, čak 55 posto, voljelo bi da se posao u potpunosti odradi, no ujedno nemaju problema s odmorom svojih djelatnika. Dakle, posao je, ipak, prije svega.
Hrvatsko primorje prije svega
Izbor odredišta za godišnji odmor ide u korist hrvatskoga primorja, ondje će čak 48 posto ljudi provesti godišnji. Njih 28 posto odabrano vrijeme iskoristit će za odlazak u inozemstvo. Srbija, Malta, Saint-Tropez u Francuskoj, Albanija, Barcelona u Španjolskoj, Italija, Istanbul u Turskoj, Budva u Crnoj Gori i Njemačka - izdvojene su destinacije u koje većina Hrvata voli otputovati. Da apsolutno ne idu nikamo odlučilo se 19 posto ispitanih, a 4 posto bira unutrašnjost Hrvatske kao svoju oazu mira.
Koliko god dana godišnjeg odmora dobili, u koja god odredišta planirali otići, još uvijek se događaju situacije da djelatnici ne iskoriste sav godišnji odmor uroku. Da je tome tako, govori 45 posto zaposlenih. Ostatak od 55 posto ipak iskorištava svaki dan svog odmora.
"Savjetujemo da ne propuštate svoj odmor u za to predviđenom roku jer će vam produktivnost nakon stanke, kada god se za nju odlučili, donijeti brojne benefite u poslu", navodi Posao.hr.
