Hrvati prednjače u Europskoj uniji po udjelu kućnog budžeta koji troše na hranu. Na tržnici i u trgovini trošimo čak 28 posto kućnog budžeta, dok je europski prosjek tek 12 posto, pišu Vijesti.hr.
Razlog tomu nisu samo niske plaće, nego i skupa hrana, a dodatni razlog je što u ovdašnjim trgovinama ima premalo domaćih proizvoda.
Svaku treću kunu u prosjeku dajemo za hranu
Uz Hrvate koji 28 posto ili svaku treću kunu iz kućnog budžeta daju za hranu, u europskom vrhu još su Rumunji s 26 posto, Srbija s 22 i Litva s 20 posto kućnog budžeta koji izdvajaju za namirnice.
Europski prosjek je 12 posto, a ispod njega su Njemačka, Austrija i Velika Britanija čiji građani za hranu izdvajaju najmanje.
"Od poljoprivrednih proizvođača, prerađivačke industrije, veleprodaje, maloprodaje, ugostiteljstva ili koja je već zadnja karika u lancu vrijednosti. I svaki od njih ugrađuje svoje troškove. I evidentno je da su troškovi u proizvodnji, plasmanu i naročito logistici vrlo visoki", kazala je za RTL Zvjezdana Blažić, konzultantica za sektor hrane.
29.12.2018. Rijeka - Kosarica u trgovini.
Photo: Goran Kovacic/PIXSELL
Ogromno porezno opterećenje na hranu
Uz tradicionalno visoke marže, vrlo je visoko i porezno opterećenje na hranu.
"Stopa PDV-a je među najvišima u Europskoj uniji. Osim Danske, Hrvatska je donedavno jedina imala jedinstvenu stopu PDV-a na prehrambene proizvode. Sve druge zemlje imaju oporezivanje hrane između 7 i 9 posto, što onda naravno čini cijene hrane nižima", ističe ekonomski analitičar Damir Novotny.
Iako je prosječna plaća u Hrvatskoj četvrta najniža prosječna plaća u Uniji, u čak 12 zemalja hrana je jeftinija nego ovdje. Dok mi plaćamo 96 posto od prosječne cijene u Europi, manje od nas plaćaju Mađari, Česi, Španjolci, Britanci, ali i Srbi koji su još izvan EU-a.
"Kod njih je razlika u tome da oni imaju samo 8 posto udjela potrošnje hrane u proračunu kućanstva. To je razlika, njihove plaće su visoke, njihov GDP je visok. Naš GDP je 30-ak posto prosječnog GDP-a Unije", kazala je Blažić za zemlje poput Velike Britanije ili Njemačke.
'Nema odgovarajućih agrarnih politika'
Dio problema su i problemi u poljoprivredi s kojima se država očito ne zna uhvatiti u koštac.
"Da svatko zna kad krene u što će ulagati, da se zna koji su poticaji za određenu granu, što će se poticati u sljedećem razdoblju, hoće li europski fondovi biti za mlade, za starije, za područja posebne državne skrbi i slično. Ovako se to mijenja iz mjeseca u mjesec i više ne znaš za što da se opredijeliš", kazao je za RTL Dorian Siljan, predsjednik Udruge Istarski Eko Proizvod.
Na policama hrvatskih trgovina premalo je domaćih proizvoda. Primjerice, brokula i poriluk uglavnom stižu iz Španjolske, mrkva iz Srbije, rotkvice iz Italije...
"Paradoks je u tome što Hrvatska ima idealne uvjete za, recimo, mediteranske kulture, broj sunčanih dana je podjednak kao u Španjolskoj ili Portugalu koje su velike izvoznice hrane, iako je domaća potražnja zbog turizma vrlo snažna. Dakle, Hrvatska ima pretpostavke, ima vode, ima sunca, ali nema odgovarajućih agrarnih politika", kazao je Novotny.
A bez toga s europskog vrha po izdvajanju za hranu dići će nas jedino drastičan rast plaća. Koji je, kako se čini, još manje vjerojatan.
