"Apsolutna sigurnost ne postoji, ali je stanje sigurnosti hrane zasigurno puno bolje nego što se može iščitati iz medija", ustvrdila je ravnateljica Hrvatske agencije za hranu Andrea Gross-Bošković na okruglom stolu koju je na tu temu organizirao Zbor agrarnih novinara pri HND-u i Društvo agrarnih novinara Hrvatske.
No, da kontrola još uvijek nije onakva kakva bi trebala biti kazao je Ivo Delonga, direktor Euroinspekt Croatiakontrola d.o.o., tvrtke koja provodi kontrole hrane. Prema njegovim riječima, 80 posto kontrole radi se po ugovoru (samokontrole), a u ostalih 20 posto ubrajaju se druge kontrole. "Trebamo kontrolirati svu hranu bilo da je ona iz Nizozemske ili iz Tajlanda. Trebalo bi razmisliti i o objedinjavanju svih inspekcija koje rade s hranom da ne bi došlo do preklapanja ovlasti. Eto, lani nismo imali nijedan uzorak GMO soje, što je posljedica velike akcije u kojoj smo prije tri godine upozorili na opasnost od takve soje", kazao je Delonga i dodao kako bi sada trebalo pooštriti kontrolu sojine sačme koja se i inače deklarira kao GMO.
Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brlošić upozorio je na propuste u označavanju i deklariranju proizvoda. "Kako to da se u dućanima pod etiketom domaćeg prodaje medna mješavina u kojoj je tona kineskog meda i kilogram domaćeg? Na svašta se može napisati da je iz Hrvatske, a nigdje nije propisano koliko toga u sastavu treba biti", kazao je Brlošić.
Upozorenja Ministarstvu bez odjeka
Branko Bobetić, direktor Croatiastočara, ukazao je propuste u deklaracijama mliječnih proizvoda te istaknuo kako se prodaje trapist koji to zapravo nije.
Na nelojalnu konkurenciju u povrtlarstvu upozorio je predsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrćara Hrvoje Gregurić. "Predao sam ministru popis tvrtki koje uvoze povrće iz Srbije i BiH i na njemu uopće ne navode zemlju podrijetla, nego samo pišu da je 'iz otkupa'. To se povrće tretira sredstvima koja su kod nas zabranjena", kazao je Gregorić dodajući kako se uvozi u trenutku kada je kod nas berba te se tako ruši cijena proizvoda.
Damir Mesarić, predsjednik Udruge međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira, jedini je od sudionika skupa rekao kako hrana kod nas nije sigurna. "Kod nas se prodaje krumpir iz BiH i Srbije od proizvođača koji nisu kao mi prošli tečaj za upotrebu pesticida. To je roba koja ima puno pesticida od kojih su mnogi kancerogeni i puni su alergena. Onaj je dječak preminuo od salmonele iz jaja, a ljudi se i dalje truju krumpirom čiji je uvoz Njemačka zabranila", rekao je Mesarić dodajući kako je upozorio nadležne iz Ministarstva, ali su mu poručili da svoje sumnje potkrijepi dokazima.
