Što je uopće radio USKOK kad je, navodno, istraživao je li sve bilo u redu s formiranjem grupe Borg, neformalne skupine okupljene u Banskim dvorima, koja je pisala lex Agrokor, na temelju kojeg su onda članovi skupine ili tvrtke u kojima su oni angažirani potom ostvarili unosne honorare savjetujući izvanredne povjerenike u Agrokoru koji su imenovani na temelju tog istog zakona?
Je li USKOK vidio mailove koji su upravo otkriveni, mailove o tome kako su borgovci naštimavali lex Agrokor za ulazak fonda Knighthead, koji je nakon ulaska u Agrokor na temelju tog zakona, ostvario enormnu zaradu?
Bili su to rekordno brzo obavljeni "izvidi" i 18. lipnja 2018. odbačena je kaznena prijava, a u obrazloženju je, na temelju navodnih svjedočenja i uvida u dokumentaciju, navedeno da nije bilo "trgovine utjecajem ni zloporabe povlaštenih informacija, niti bilo kojeg drugog kaznenog djela za koje se postupak vodi po službenoj dužnosti."
Skupina Borg ima podršku glavnog državnog odvjetnika
Prije nekoliko dana, glavni državni odvjetnik Dražen Jelenić, u intervjuu za N1 televiziju, zapravo se upustio u osobno pomaganje formiranju te najčudnije radne skupine u novijoj povijesti Hrvatske, ionako krcatoj svakovrsnim čudima, kada je krenuo govoriti s razumijevanjem oko hitnosti za formiranje grupe Borg.
"Trebalo je razmotriti zašto je uopće do toga došlo, postoje li situacije u kojima se može oformiti radna skupina preko noći...", govorio je Jelenić i otkrio da zapravo pristaje na obrazloženje premijera Andreja Plenkovića i bivše ministrice Martine Dalić da ih je u formiranju grupe Borg gonila samo hitnost.
On je eventualno priznao "netransparentnost" formiranja grupe Borg, ali to, naglašava, nije kazneno djelo. To je ono višemjesečno skrivanje tko je sudjelovao u pisanju lex Agrokora, skrivanje i laganje, i hrvatskim institucijama i hrvatskoj javnosti.
Pogodovanje američkom fondu
Ali što kaže Dražen Jelenić nakon objave novih mailova iz prepiske članova grupe Borg? Mailova koji nedvosmisleno otkrivaju da se lex Agrokor, zakon koji Martina Dalić i premijer Plenković predstavljaju samo kao brigu države za očuvanje radnih mjesta, ciljano i osmišljeno prilagođavao za ulazak američkog strvinarskog fonda Knighthead u Agrokor, fonda koji je upravo na temelju tih izmjena kroz roll up kredit ostvario astronomski profit, a svi ostali kreditori i vjerovnici Agrokora – gubitke.
Ključne izmjene za uštimavanje za Knighthead, ali i za oslobođenje od ikakve ozbiljne kontrole pozicije izvanrednog upravitelja, što će ubrzo postati Ante Ramljak, vidljivo je iz mail prepiske, unosio je borgovac Branimir Bricelj.
Je li USKOK pročešljao nove mailove?
Branimir Bricelj se grupi Borg pridružio na poziv premijera Plenkovića, a Plenković je nakon otkrivanja članova tajne skupine potvrdio da je upravo Bricelj bio njegov prvi izbor za mjesto izvanrednog upravitelja za Agrokor.
S mjesta konzultanta, partnera u privatnoj financijskoj tvrtki, Altera Corporate Finance, taj poznati financijski stručnjak s međunarodnom karijerom (radio je u Plivi do 2006., a potom u nekoliko stranih tvrtki, između ostalog u britanskoj Lamda Partners koja je ulagala na području jugoistočne Europe) evidentno je iz mailova koje je objavio N1 i čiju autentičnog nije nitko demantirao – prilagođavao je lex Agrokor za lakše upravljanje izvanrednom upravitelju, za sprječavanje ikakve učinkovite kontrole i za ulazak fonda Knighthead. Prepiska se događa na dan kada se budući izvanredni upravitelj Ante Ramljak osobno nalazi s predstavnicima Knightheada.
Je li te mailove pročešljao USKOK tijekom svojih navodnih izvida oko formiranja grupe Borg? Je li moguće da im to nije bilo sumnjivo? Ili ih nisu vidjeli, dobili? Možda im ih je netko zatajio? Možda nisu imali stručnjake koji bi im objasnili što je to Bricelj upravo spakirao i koje će biti posljedice na temelju tog lex Agrokora?
Neugodna naivnost
Jelenić je izgledao neugodno naivno kada je iskazivao razumijevanje za hitnost, priznajući tek netransparentnost. Nije li mu bilo neugodno braniti netransparentnost, jer, zaboga, kad se nešto skriva kao što se skrivala grupa Borg, nije li trebalo jako detaljno proučiti rezultate skrivene akcije?
Ako je USKOK imao mailove koji dokazuju "naštimavanje" posla za Knighthead, ako su ispitivali Bricelja o tome, nije li trebalo ispitati i predstavnike Knightheada?
Ako im se ne bi javljali na pozive, mogli su ih istražitelji recimo zaskočiti kad su dolazili na sastanak u Banske dvore. Evo, 14. rujna 2018. mediji su pod normalno izvijestili da predstavnici strvinarskog fonda Knighthead zajedno s izvanrednim povjerenikom Fabrisom Peruškom imaju sastanak kod premijera Plenkovića.
Dakle, predstavnici fonda koji je prvi put ušao u Agrokor nakon lex Agrokora – za koji sada otkrivamo – da im je posebno "uštiman" - navratili su na sastanak kod premijera države koji voli naglašavati da Agrokor nije državna tvrtka i da država nema ništa s Agrokorom, osim što je pripomogla kreirati zakon za "spas" tvrtke.
Maneken najvišeg ranga
Naravno, ne bi USKOK uznemiravao predstavnike Knighheada, ta su odavno odbacili kaznenu prijavu za Borg, a u ovom trenutku ne zna se rade li išta više oko borgovskog zaposjedanja i upravljanja Agrokorom. Svojim medijskim nastupima ovih dana Dražen Jelenić je, svjesno ili nesvjesno, zapravo pomagao stvaranju dojma da pisanje lex Agrokora nije bilo nikakvo udruživanje s ciljem stjecanja koristi, za ekipu i pojedinačno.
Nije li lijepo dobiti manekena tog ranga?
Ali to nije sve.
Martina Dalić se vidi kao spasiteljica Agrokora
Tim Borg osvježen i osnažen i podrškom samog državnog odvjetnika ide korak dalje. Martina Dalić, političarka koja je nakon otkrivanja mailova iz kojih je bilo vidljivo kako je formirana ekipa za pisanje lex Agrokora, zakona na temelju kojih će članovi grupe kroz savjetničke usluge u kasnije putem izvanrednog povjerenika preuzetog Agrokora, steći goleme honorare, promovirat će knjigu iz čijeg naslova je vidljivo da ona sebe zapravo smatra svojevrsnom spasiteljicom Agrokora.
"Agrokor: slom ortačkog kapitalizma", glasi naslov, a izgledno je da Martina Dalić trenutak u kojem okuplja tim za pisanje lex Agrokora, zakona koji će doista protjerati iz Agrokora bivšeg vlasnika, Ivicu Todorića, smatra trenutkom "slamanja" ortačkog kapitalizma. Martina Dalić je naravno posljednja osoba koja bi priznala da je to, zapravo, trenutak uvođenja novih ortaka. Njihovih ortaka.
No, kada je objavljeno da će njezinu knjigu promovirati guverner HNB-a, Boris Vujčić, taj cijeli projekt dobiva drugačiji smisao. Ona prestaje biti samo razočarana bivša ministrica koju su natjerali u ostavku i koja ima legitimno pravo ispisati svoju verziju istine.
Operaciju podržava i guverner Vujčić?
Nakon statiranja u promotivnoj kampanji borgovskog zaposjedana državnog odvjetnika Jelenića, ona sada dobiva i – guvernera Vujčića. Teza o ispravnosti borgovskog pothvata za koji još očito nije sve niti iscurilo, i tko zna što će tek iscuriti, sada dobiva još jednu moćnu promotivnu figuru.
Vujčić već daje izjave da ne vidi nikakav problem jer će on na promociji knjige govoriti o ekonomskim posljedicama slučaja Agrokor, te da "ne prejudicira njezinu odgovornost". No, bi li možda prokomentirao zahvat Branimira Bricelja za dotjerivanje lex Agrokora za olakšavanje zarade Knightheadu? Je li to bilo dobro za hrvatsku ekonomiju?
Hoće li borgovci doći na red za 20 godina?
Kakve li ironije: hrvatska javnost je ovih dana zabavljena pokušajima izricanja pravorijeka jednom bivšem premijeru, Ivi Sanaderu. Kopa se po tome što je on radio sredinom devedesetih, otkriva se, s opravdanim zgražanjem, što je radio.
Malo je propitivanja kako je to sve skupa uspijevalo ostati skriveno tako dugo. Kako je bilo moguće da je on bio tako "nedodirljiv". Samo su novinari čudaci pisali tada da nešto nije u redu i propitivali čudne tokove novca. Iz mainstream medija bili su kvalificirani kao "senzacionalisti". Dvadeset godina treba Hrvatskoj da tu i tamo nešto privede pravdi.
Tako će možda i borgovci doći na red za dvadeset godina. A možda i neće. Mnogo je toga iz devedesetih ostalo skriveno, zauvijek prekriveno. Ivo Sanader je, zapravo, sitnica.
