Nedavno je istekao sedmogodišnji moratorij na kupovinu poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj pa sada mnogi strahuju da će stranci navaliti na naša polja i njive, kao što su navalili na apartmane i nekretnine. Profesor s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Ivo Grgić, u studiju Net.hr-a pojasnio je što to točno znači i trebamo li strahovati da će nam stranci oteti našu zemlju.
"Strah je uvijek racionalan, ali strah uvijek predmnijeva zatvaranje, odnosno jednu fobiju od novoga. Nema straha. Ako netko dođe i kupi poljoprivredne površine u Hrvatskoj koje je netko već mogao kupiti, a može kupiti jedino privatne jer državne ne može", kaže, dodajući da i tu postoji jedan ključ da u kontinentalnom dijelu ako je preko 10 hektara prvo se mora ponuditi državi po određenoj tržišnoj cijeni.
"Ako netko kupi tu zemlju, ne može ju odnijeti i on će na njoj proizvoditi", kaže Grgić. "Možda nam tuđinci pokažu da se može proizvoditi dobro, kvalitetno i jeftino. Ako dođu, oni će donijeti nove tehnologije, nove tehnike. Plus, oni nam otvaraju tržište i za naše proizvođače. Da bi se desilo o čemu plašimo i strašimo naš narod, morate imati dvije stvari. Jedno je da imate ponudu tog zemljišta, a ako se mi kunemo da je to naše blago, obiteljsko zlato - zlato se nikada ne prodaje. Nemojte prodavati pa onda neće nitko niti kupiti. Odnosno, prodajte svojem susjedu. I drugo - mi smo licemjeri", kaže.
"Ako može Jure dolje na obali prodati kamenjar kao suho zlato da bi danas kvadrat apartmana vrijedio 3-3.500 eura, nemojte moga Ivu iz Slavonije kažnjavati da jednom u životu i on ne proda za 50.000 eura svoj hektar i ode i on lijepo uživa u tom skupom apartmanu na našem moru", rekao je.
"Ja bih to htio, ali neće do toga doći. Nema zemljišta. I drugo, zemljišta koja su u ovom trenutku čak i dobra, nisu uređeni vlasnički odnosi. A cijene su koliko tržište ponudi", kaže.
Rekao je da je sve u našim rukama. "Država ima toliko alata da upravlja i proizvodnjom i prometom i ostalim. U krajnjem slučaju, država uvijek može nacionalizirati ono što je netko kupio", rekao je.
Što je uopće moratorij?
Pojasnio je i što je moratorij. "On je donesen da se da prilika domaćim proizvođačima da oni ojačaju kupujući i okrupnjavajući svoj posjed. Kada bi produžili za novih 10 godina, ne bi ništa riješili. Opet bi dočekali, napadali bilo koju vlast da ona prodaje. Nitko ne prodaje. To zemljište prodaje Ivo, Pero, Jozo, Jura. To je bila jedna prilika da ojačaju i ojačao je jedan dio", kaže.
"Ono što je zanimljivo, svi koji protiv toga govore, oni vrlo rado uzimaju u zakup zemljište koje u vlasništvu RH. Zbog čega? Jednostavnog razloga - jer im je to ekonomski povoljnije. Uz vrlo niske zakupnine, oni obrađuju to zemljište. Ono što opravdano kažu da tuđinci koji već jesu vlasnici korištenja površina, a to su velike kompanije, su dobili u zakup zemljišta na duži niz godina, a naši poljoprivrednici kada su se natjecali za zakup, dobivaju na kraće razdoblje uz puno više ograničenja, uvjeta i tako dalje. Tu je onda odgovornost i lokalne samouprave", rekao je.
Na pitanje je li taj moratorij uopće imao smisla, Grgić kaže da misli da nije. "Bilo bi bolje da smo to napravili ranije. Već bi zaboravili na to, na tim površinama bi se proizvodilo ako bi netko došao", kaže.
"Što znači moratorij i proizvodnja? Ona se vrlo često povezuje s prehrambenom sigurnošću. Prehrambena sigurnost podrazumijeva da vi u svakom trenutku možete prehraniti ili prehranjujete domaće pučanstvo domaćom proizvodnjom. Ali koje je jamstvo ako vi proizvodite na 100 hektara, za što dobivate potporu RH, da vi to prodajete na domaćem tržištu i da to jedemo? Ili prodajete eventualno na nekom drugom, izdašnijem tržištu? Znači nema jamstva. Mislim da nema nikakvog razloga da je uveden i da je taj moratorij trajao. Nisam vidio nikakav pomak u tom razdoblju nego samo služi za potkusurivanje, političko podmetanje i tako dalje. Ali neće se ništa desiti", rekao je Ivo Grgić u studiju Net.hr-a.
Što je još rekao o cijenama poljoprivrednog zemljišta, cijenama svinjetine i poljoprivredi u Hrvatskoj, pogledajte u cijelom intervjuu.
