Ipak, kako piše Slobodna Dalmacija, u Viteškom alkarskom društvu vjeruju da će stanje bez pokroviteljstva kratko trajati. Odmah nakon svečane inauguracije, kojoj će vjerojatno među pozvanima nazočiti i predstavnik VAD-a, iz alkarske uprave uputit će zahtjev predsjedniku Ivi Josipoviću za prijam izaslanstva iz Sinja.

Već na tom prvom susretu čelništvo alkara i alkarskoga grada zamolit će novog predsjednika da bude pokrovitelj Sinjske alke i tako nastavi dugu tradiciju svojih prethodnika. Pokroviteljstvo nad Alkom imao je velik broj poglavara država u čijem sastavu su bili Hrvatska i Sinj.

Prvi pokrovitelj bio je kralj i car Franjo Josip, koji je Alku podupirao više od pola stoljeća svoje vladavine, potom i kralj Aleksandar Karađorđević u čiju čast su alkari 1932. godine u Beogradu trčali Alku. Kraljevim ubojstvom Alka ostala je bez pokrovitelja i takvo stanje trajalo je sve do 1959. godine, a tada je pokroviteljstvo, na molbu alkara, preuzeo predsjednik Jugoslavije Josip Broz Tito.

Nakon Tita pokroviteljstvo nad Sinjskom alkom inercijom je naslijedilo tadašnje Predsjedništvo Jugoslavije. Od 1992. pa do smrti 1999. godine pokrovitelj Alke bio je Franjo Tuđman, a Stjepan Mesić je bio pokrovitelj 2000. i 2001. godine. Nakon što je 2001. u Sinju dočekan zvižducima i uvredama, Mesić je uskratio pokroviteljstvo od 2002. do 2005. godine.

Tadašnja alkarska uprava, prkoseći Mesiću, odlučila je da pokroviteljem Alke bude “puk Sinja i Cetinske krajine”, iako taj puk o tome nitko ništa nije pitao. Izborom nove alkarske uprave 2006. godine između Alke i Zagreba ponovno su normalizirani odnosi, pa je Mesić opet postao alkarski pokrovitelj, piše Slobodna.