Naime, u Ministarstvu pravosuđa još analiziraju podatke o tome koliko se ovrhe uspješno sad provode preko FINA-e i sudova - jer ovrhe zbog neplaćenih računa rješavaju javni bilježnici i FINA, a ovrhe nad nekretninama provode sudovi, pa javnim ovršiteljima preostaju samo ovrhe nad pokretninama. A od toga javni ovršitelji navodno ne bi mogli živjeti.
Definitivno je u Ministarstvu zaključeno da ako ovršitelji i opstanu, to neće biti prema sadašnjem modelu, jer je analiza pokazala da ne bi imali dovoljno posla. Zbog toga ako budu radili, ovršitelji neće biti raspršeni po manjim gradovima, nego bi ta služba postojala u većim sredinama, ali opet tako da pokriva cijelu državu, saznaje Vjesnik.
To pak znači da ovršitelji ne bi imali samostalne ured, kako je to određeno sadašnjim zakonom, nego bi u većim gradovima vjerojatno njih više radilo u jednom uredu.
Javne ovršitelje opstruiraju odvjetnički i javnobilježnički lobiji?
No, javni ovršitelji su skeptični prema razlozima zbog kojih se dovodi u pitanje njihov rad. Kažu da sudovi neučinkovito provode ovrhe, jer se godinama mora čekati na isplate duga na temelju ovršnih presuda, a dio njih smatra da javnoovršiteljsku službu opstruiraju moćni odvjetnički i javnobilježnički lobiji. Neki od javnih ovršitelja smatraju i da je jedan od najmoćnijih odvjetnika Marijan Hanžeković, u čijem su odvjetničkom uredu prilično angažirani na provođenju ovrha, uglavnom za HRT, pokrenuo 'akciju' da se javnim ovršiteljima onemogući rad.
Javni bilježnici pak ni u kojem slučaju ne namjeravaju pristati na to da ovrhe za neplaćene račune prepuste javnim ovršiteljima, jer im je to izvor unosne zarade, piše list.
Zato je vjerojatno da će odluka o tome trebaju li javni ovršitelji provoditi ovrhe ili će to i dalje raditi sudovi i javni bilježnici, biti donesena na najvišoj političkoj razini, a temelj za to bit će analiza koju će provesti Ministarstvo.