Masiv Dinare koji se proteže u duljinu nekih 80-ak kilometara već za dvije godine mogao bi postati Park prirode Dinara.
''Samim time bi i turizam ovaj ruralni, aktivni turizam mogao možda biti jedna od okosnica razvoja ovih naših krajeva koji zbilja depopuliraju vrlo brzo'', kaže Marko Jelić, gradonačelnik Knina.
Općina Kijevo financirala je studiju za osnivanje parka prirode, a HGSS organizator je brojnih akcija čišćenja Dinare od zaostalih ratnih olupina.
"Izrada puteva, markiranje puteva, izrada skloništa to je preventiva u koju HGSS ulaže najviše novca koji dobiva. Što više uložimo u preventivu, to je manje akcija", kaže pročelnik HGSS-a Josip Granić.
Dinara je uz Velebit najmasivnija hrvatska planina, ali u smislu promocije pomalo zanemarena.
Turisti ipak pronađu put do prirodnih ljepota pa tako Petar iz Nizozemske kaže: ''Stavio sam na jedan nizozemski web informacije o ovome mjestu da što više ljudi može vidjeti njegove ljepote''.
''Vrlika? Mislim da je lijepa, super nevjerojatna, voda je čista. Odsjeo sam u obližnjem selu i super je divno. Ovo je pravo iskustvo Hrvatske'', istaknuo je Felix iz Švedske.
Grad Vrlika je već krenuo s uređenjem kupališta na Peručkom jezeru, trećem po veličini u Hrvatskoj. Uskoro se uređuje i autokamp s četiri zvjezdice za 200 kamp jedinica.
''Bit ćemo jedini kamp takve kvalitete, uopće, veliki kamp, od Korenice i Plitvičkih jezera do Dubrovnika jer nema niti jedan kamp tih gabarita, svi su uz more'', naglašava Nikola Uzun, zamjenik gradonačelnika Vrlike (HDZ).
Zaštita prirode na visokoj razini pogoduje i ekološkoj proizvodnji hrane. Pašnjaci na Dinari i podno Dinare izvrsni su za ispašu i stoke i pčela. Pčelinjih proizvoda već je cijela paleta
''Par vrsta meda, zavisno od godine, imamo. Radimo med s dodacima: s bajamima, orasima, lješnjacima, propolis, skupljamo pelud, cvijetni prah'', pobrojao je Petar Turudić, predsjednik Pčelarske udruge Dinara Vrlika.
Smaragdno zelene rijeke i jezera okružena jednako zelenim šumama tek su otkrivena tajna Dalmatinske zagore.
