'Cilj je da banke informiraju klijente o mogućnosti zaštite od kamatnog rizika i da im ponude tu mogućnost refinanciranja', kazao je Šošić.
Prema viceguvernerovim riječima, preporuke bi relativno brzo trebale biti službeno objavljene. Kako doznaje Jutarnji, radi se o širem skupu povezanih mjera, a planira se i da se ubuduće zna i koje banke daju instrumente zaštite od kamatnog rizika. Radi se o trajnijim izmjenama o informiranju klijenta o mogućem rastu kamata na kredite.
Veća transparentnost
'Jedan element preporuka je da banke klijente u rizičnijim kategorijama, primjerice, u duljoj ročnosti, kontaktiranju i da im pošalju ponude. Drugi je veća transparentnost i da ponude banaka budu vidljive i na internetskoj stranici HNB-a, kako bi potrošači mogli usporediti koje banke nude fiksne kamatne stope i da klijenti imaju ponudu te izbor između više banaka. Želimo da tržišni mehanizmi rade za potrošače', kazao je Šošić.
Dodatna mjera koju HNB želi uvesti bit će slična onoj kakvu imaju trenutno za kredite u kunama. To izgleda tako da poslovne banke dostavljaju podatke središnjoj banci za koje vrste kredita imaju kunske kredite, a ako ih ne nude, onda su banke ljudima, koji dižu devizni kredit, dužne pokazati informativnu listu koje konkurentske banke nude kunski kredit. Slično pravilo vrijedilo bi i za kredite s fiksnim kamatnim stopama, piše Jutarnji.
Varijabilne kamate u Hrvatskoj određuju se na način da se zbroje fiksne marže i referentne kamate, na primjer Euribor, odnosno kamate stope po kojima banke u eurozoni međusobno posuđuju novac. No, ne zna se kada će porasti referentne stope i za koliko.
Šošić tvrdi kako je to nemoguće predvidjeti.
Kamatne stope na povijesni niskim razinama
'Ako mi nađete osobu koja može predvidjeti kretanje Euribora, platit ću ga zlatom. To se ne može predvidjeti. Kamatne stope su sada na povijesno niskim razinama. Teško je da mogu dalje padati, a povijesno su bile puno više. Postoji konsenzus da postoji rizik rasta referentnih stopa, ali jako je teško reći kada i koliko', izjavio je viceguverner HNB-a.
Oni potrošači koji imaju dulja dospijeća kredita najranjiviji su. Naime, HNB je izračunao da oni koji još imaju 20 godina za otplatu kredita, ukoliko kamate porastu za jedan posto, morat će platiti čak 10 posto veću ratu kredita. Moguće je, kaže Šošić, da će kamate i više rasti.
Na pitanje tko će snositi najveći dio troška refinanciranja kredita, Šošić je kazao:
'Nastojat ćemo da trošak refinanciranja bude vidljiv. Kamatne stope na kredite s fiksnim i varijabilnom stopama jako su se približile, a te razlike u prosjeku iznose od 0.1 do 0.3 postotna boda. Fiksiranje kamate znači zaštitu od kamatnog rizika, a nije skupo zaštititi se prema aktualnim ponudama banaka', kazao je.
Sve više klijenata traži kredite s fiksnom kamatnom stopom
Kako su primijetili u HNB-u, ljudi sve više podižu kredite s fiksnom kamatnom stopom, a raste i broj kredita sa zaštitom, odnosno ograničenjem fiksiranja kamatne stope. No, oni klijenti koji su ranije dizali kredite, dok te zaštite još nisu bile toliko raširene, nisu imali tu mogućnost.
'Nikoga ne nagovaramo na fiksnu kamatnu stopu jer je odluka na svakom potrošaču pojedinačno. Naša je uloga da potrošači imaju mogućnosti i da budu informirani. Dalje je odluka na njima hoće li fiksirati stope ili neće', kazao je Šošić.
Fiksne kamatne stope rizik su za banke
Krediti s fiksnom kamatom stopom očito su i dalje rizik za banke i stabilnost financijskog sustava.
HNB, osim povremenih strukturnih repo aukcija na četiri godine, ne nudi dugoročne izvore likvidnosti s fiksnim kamatnim stopama.
'Ove će preporuke biti i popraćene i našim strukturnim repo operacijama koje želimo modificirati kako bi povećali njihovu učinkovitost. One ujedno potiču dugoročno kreditiranje u kunama i uz fiksnu kamatnu stopu budući da banke dobivaju jeftina kunska sredstva na dugi rok.
Bankama omogućuje da barem za prvo razdoblje bez rizika mogu na 4 godine fiksirati kamatnu stopu. Umanjuje im rizik bez troška te banke', rekao je Šošić.
Vezano za ovu temu ministar financija Zdravko Marić kazao je kako o preporuci HNB-a da se fiskiraju određene kamatne stope treba još razgovarati s s obzirom na predviđanja kretanja referentnih kamatnih stopa, no napominje da se postavlja pitanje troška toga.
