Hrvatska narodna banka napravila je procjene rasta godišnje otplate stambenih kredita, ako se obistine najave financijskih analitičara o rastu kamatnih stopa. Zamjenica guvernera Sandra Švaljek je na Međunarodnoj konferenciji o razvoju nekretnina u Zagrebu iznijela je dosad neobjavljene podatke velike analize o utjecaju rasta kamatnih stopa na već podignute stambene kredite. Cijelo istraživanje bi trebalo biti dostupno krajem ovog mjeseca.
"Otplata stambenog kredita narast će u prosjeku za 1800 kuna godišnje ako kamatne stope stambenih kredita porastu za jedan postotni bod. Ako bi kamatne stope rasle za dva postotna boda, to bi povećanje bilo 3800 kuna na godišnjoj razini", iznijela je Švaljek, prenosi RTL.
Vrsta kamate ne igra ulogu
Dodala je da bi oko 50 posto kredita s anuitetima od 2000 kuna narasli za 200 kuna u slučaju da kamatne stope porastu za dva posto. Otkrila je i da su procjene napravljene na analizi stambenih kredita u kojima je ostalo više od 85 posto neotplaćene glavnice, bez obzira na to imaju li fiksnu, varijabilnu ili promjenjivu kamatnu stopu.
"Ako bi kamatna stopa porasla za jedan postotni poen, tada bi anuiteti kod stambenih kredita porasli za 5,6 posto, a ako bi kamatne stope porasle za dva postotna poena, onda bi i anuiteti porasli za 11,2 posto", rekla je Švaljek.
Krediti pri kraju otplate su sigurni
Procjena HNB je rađena i na temelju sadašnjeg stanja, u kojem je prosječna kamata 2,5 posto. To bi tako trebalo ostati za kredite koji su pri kraju isplate, no Švaljek upozorava da bi krediti koji imaju nešto dulji rok otplate mogli biti osjetljiviji na rast kamatnih stopa.
"Budućnost je neizvjesna zbog inflacije, neizvjesnog gospodarskog rasta, cijene i dostupnosti energenata, potom i rata, ali što se na horizontu pokazuje poprilično izvjesno jest zaoštravanje monetarnih politika koje bi mogle dovesti do postupnog povećanja kamatnih stopa, a time i do otežanog uvjeta financiranja i kreditiranja", iznijela je na konferenciji Sandra Švaljek i dodala da bi ulazak Hrvatske u eurozonu mogao donijeti i pad kamatnih stopa zbog nestanka valutnog rizika i manjih troškova banaka.
