Od iduće akademske godine položena državna matura postaje ulaznica za hrvatske fakultete. Sva su hrvatska sveučilišta ukinula prijamne ispite i službeno prihvatila maturu kao preduvjet za upis.
No, 26 fakulteta uz maturu od brucoša traži da polože i neke dodatne testove, poput provjere specifičnih znanja, logičkog zaključivanja, opće kulture.
Tako, primjerice, Filozofski fakultet u Zagrebu od maturanata traži da polože hrvatski jezik, i to višu razinu (A). Iz matematike priznavat će im se niža (B) razina. Obvezno je i polaganje bilo kojeg izbornog predmeta, a preduvjet za upis polaganje je testa intelektualnih sposobnosti koji kandidatu može donijeti i do 30 posto od maksimalnog broja bodova, piše Večernji list.
Dodatne provjere posebnih znanja tražit će i Arhitektonski fakultet, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Hrvatski studiji, Kineziološki, Stomatološki, Pravni fakultet te sve akademije.
Na Muzičkoj akademiji provjera specifičnih znanja, vještina i sposobnosti može donijeti čak 900 bodova, a na Dramskoj akademiji može donijeti 700, a na Likovnoj akademiji važnih 800 bodova.
Novost je što se svaki maturant može upisati na čak deset studijskih programa, čime je mogućnost da se ostane bez indeksa svedena gotovo na minimum.
Upravo su te prijave za studijske programe pokazale koji su fakulteti danas u Hrvatskoj najtraženiji, ali i kojima bi, s obzirom na broj prijava, bilo najpametnije staviti ključ u bravu.
Neki će se fakulteti ugasiti
Prema najnovijim podacima, hit su Pravni fakultet u Zagrebu nema konkurencije, Građevinski fakultet u Zagrebu i Medicinski fakultet u Zagrebu. Zanimljiv je velik pad zanimanja za Ekonomiju u Zagrebu koja se našla tek na osmome mjestu najpoželjnijih fakulteta.
Prijave su pokazale i da će se neki fakulteti potpuno ugasiti. Jedan od njih je Fakultet tekstilne tehnologije u Zagrebu, jer se na njega želi upisati samo četvero maturanata. Ni u malo boljem položaju nije ni Upravni studij u Šibeniku u čije klupe želi zasjesti 14 maturanata. Neki će se studiji trebati integrirati, jer, primjerice, sada u Hrvatskoj postoje tri studija geologije, a niti jedan ne uspijeva popuniti kvotu.