Na međunarodnom Zagrebačkom sigurnosnom forumu koji je započeo u petak, glavna je tema prepoznavanje i suočavanje s izazovima iz domena cyber i energetske sigurnosti, te različiti oblici hibridnog sukobljavanja i ratovanja, kako bi se organizirale i preventivno zaštitile kritične infrastrukture. Organizatori dvodnevnog međunarodnog sigurnosnog foruma u Zagrebu su Institut za istraživanje hibridnih sukoba i Udruga sv. Juraj.
Predsjednik Instituta Gordan Akrap istaknuo je da su kritična infrastruktura svi objekti, sustavi i procesi o kojima ovisi učinkovitost države i bez kojih u određenom segmentu država ne bi mogla funkcionirati. Zakon o kritičnoj infrastrukturi definira 11 sektora u kojima, kroz razna mjerila, definira kritičnu infrastrukturu; primjerice u slučaju raznih havarija, izlaganju sigurnosnoj ugrozi, razmjerno većem broju poginulih i ozlijeđenih osoba u nekoj situaciji, u slučaju gospodarske ili financijske štete, te utjecaju na percepciju ljudi o nemogućnosti i nesposobnosti tvrtki, institucija ili države da se suoče sa sigurnosnim izazovima.
Prema tim mjerilima bi se trebalo definirati kritičnu infrastrukturu u Hrvatskoj, to je ozbiljan proces i zahtijeva promišljanja, iskustvena, profesionalna i znanstvena. To može biti temelj na kojem će se može graditi učinkovita i sigurna budućnost hrvatske države, istaknuo je Akrap.
Operacije pokušaja utjecaja - Agrokor, LNG terminal...
U Hrvatskoj ima hibridnog djelovanja, operacija i utjecaja, i naša je država njima izložena jer se kao članica EU i NATO-a pozicionira u sigurnosnom sustavu i definirala je svoje nacionalne interese, rekao je.
Naveo je primjere Agrokora, LNG terminala, istupe ruskog i američkog veleposlanika, pa rasprave na relaciji Hrvatska - Srbija oko nedavne izložbe o kardinalu Alojziju Stepincu u UN-u, koju procjenjuje kao "čist primjer operacije pokušaja utjecaja".
Loše isplanirane operacije utjecaja uvijek se kao bumerang, uglavnom vrate onome tko ih je inicirao, procijenio je.
Akrap: Ima medije koji šire određene dezinformacije svjesni ili nesvjesni posljedica
Akrap ne isključuje ni mogućnost medijskog hibridnog djelovanja u Hrvatskoj, a smisao suočavanja s tim djelovanjem, naglasio je, jest sagledavanje konzistentnosti, vjerodostojnosti i potpunosti informacija koje se iznose u javnosti. Ima medija koji šire određene dezinformacije svjesni ili nesvjesni posljedica, drži Akrap. Republika Hrvatska se nalazi na prostoru koje je geostrateško stjecište različitih interesa, a nekadašnji 'hladni rat', odnosno 'specijalni rat' danas se naziva hibridnim djelovanjem ili sukobom, dodao je.
Hibridni rat podrazumijeva i prijetnju oružanim sredstvima, kao što je to bilo nakon 1988. i 1989. godine, u hrvatskom Domovinskom ratu, kada je Hrvatska također bila izložena raznim informacijskim, medijskim, političkim i financijskim operacijama, kojima je bio cilj zaustaviti promjene u Republici Hrvatskoj, te srušiti novu hrvatsku demokratsku vlast, podsjetio je. Kada se to nije uspjelo, krenulo se oružanom silom na Republiku Hrvatsku i to je pravi primjer pravog hibridnog rata, naglasio je Akrap.
Glavni ravnatelj Sigurnosno obavještajne agencije SOA-e Daniel Markić rekao je da postoje određeni izazovi koje imaju sve zemlje Europske unije i NATO-a. Brine nas pitanje terorizma, sve vrste ekstremizma koje se pojavljuju u našem susjedstvu, ali i u EU, kao i sve pojave koje brinu naše građane, kao što je organizirani kriminal i korupcija, dodao je.
Glavni ravnatelj SOA-e potvrdio je da u Hrvatskoj ima hibridnog djelovanja. Najbolji primjer da se Hrvatska priprema za takvo djelovanje je jučerašnja vježba u Ministarstvu obrane u sklopu nove strategije za nacionalnu sigurnost i novog Zakona o domovinskoj sigurnosti, na kojoj su članovi Savjeta za domovinsku sigurnost odradili cyber vježbu gdje su prikazane sve moguće posljedice hibridnog djelovanja.
Glavni ravnatelj SOA-e: I slučaj Agrokora prijetnja Hrvatskoj
Također je potvrdio kako je i 'slučaj Agrokora' prijetnja Republici Hrvatskoj, jer moguće posljedice ako taj postupak ne završi kako treba, su ogromne i samim time je to iznimno bitno pitanje u Hrvatskoj. Imamo novog povjerenika koji je zadužen da taj postupak dovede do kraja, i državne institucije moraju osigurati mirnoću kako bi djelovale i u tu se svrhu poduzima čitav niz aktivnosti, naglsio je glavni ravnatelj SOA-e Markić.
Na novinarski upit djeluje li Rusija obavještajno na području Republike Hrvatske, Markić je rekao kako to čini određeni broj zemalja i da se analiziraju određene prijetnje i izazovi, Hrvatska ima samostalnost u odlučivanju i ako se potvrde, državni vrh će se komunicirati o tome.
Upitan o potencijalnoj opasnosti iz BiH uslijed povratka islamističkih boraca koji su se borili na strani ISIL-a, Markić je rekao kako je iz našeg šireg susjedstva u tu borbu otišlo do 1000 osoba, a da ih se možda vratilo oko 300, iako možda dio i razočaranih koji ne misle dalje djelovati. No, postoji opasnost i od onih koji se nisu išli boriti u Siriju, a mogli bi nešto poduzeti, upozorio je glavni ravnatelj SOA-e.
Pokroviteljica 3. međunarodnog Zagrebačkog sigurnosnog foruma je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, u čije ime se nazočnima obratio njezin izaslanik Zrinko Petener, u ime potpredsjednika Vlade i ministra obrane Damira Krstičevića general bojnik Mato Pađen te državni tajnik Ministarstva , mora prometa i infrastrukture Tomislav Mihotić. U radu skupa sudjeluju istaknuti stručnjaci različitih profila, među kojima i prof. Miroslav Tuđman.
