Prijedlog Mosta da se ukine obavezna članarina u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) nije prošao te je proteklog tjedna to izazvalo burne reakcije javnosti i u Saboru. Nije se samo oporba zalagala za ukidanje obavezne članarine nego i značajni dio poduzetnika. Oni pak tvrde da od Komore nemaju koristi i da se radi o instituciji za uhljebljivanje HDZ-ovih kadrova.
U centar pozornosti medija i javnosti došao je šef HGK-a, HDZ-ov Luka Burilović koji uz plaću u HGK-u, i kroz članstvo u par nadzornih odbora, mjesečno "diže" 60.000 kuna. Burilović se već bio osvrnuo na svoju plaću tijekom gostovanja u televizijskoj emisiji "Otvoreno" pa rekao da se to možda nekome čini puno i da on to razumije, no da nije dužnosnik niti političar. Odgovarajući na konstataciju Jutarnjeg lista da mu je plaća veća nego zajednička plaća premijera i predsjednika države, Burilović kaže da on "nije državni dužnosnik nego poduzetnik".
21.12.2020., Zagreb - HGK, konferencija za medije - osvrt na gospodarsku 2020. Luka Burilovic. Photo: Davor Puklavec/PIXSELL
"Ja nisam državni dužnosnik, nego poduzetnik. Moja primanja nemaju formalno ograničenje, niti kome moram govoriti kolika su mi primanja. No, ja to niti ne tajim. Osobno sam u Komori rekao da objave moju plaću koja iznosi 23.000 kuna. Prije mene te plaće nikad nisu izašle iz HGK-a. Na Ininu webu već godinama stoje primanja članova Nadzornog odbora, a sad se samo mene proziva. Svoj posao radim pošteno. Kad bih i ja bio dužnosnik, mogao bih se uspoređivati s njima. Ali, ja sam poduzetnik od 1991. kad sam osnovao prvu tvrtku i moja su primanja na razini menadžerskih već 15-20 godina. Došao sam u Komoru na upola manju plaću nego što sam je imao na prethodnome radnom mjestu", rekao je Burilović za Jutarnji list.
Nekretnine i druge naknade Luke Burilovića
Burilović svoj mjesečni prihod ne ostvaruje samo od funkcije u HGK-u nego i kroz visoke naknade u nadzornim odborima Podravke, Ine, Badela, Upravi Fonda za zaštitu okoliša. Upitan vidi li što sporno u tome i kako sve to stigne, on odgovara:
"Riječ je o privatnim ili većinski privatnim tvrtkama. Ja razumijem da ljudi rade za puno manje. Ali, ja nisam nikome ništa ukrao. Drugi su odredili i moju plaću i naknade koje primam. Ta plaća dolazi na moj tekući račun, plaćam na to porez i ništa ne tajim. Kao član NO-a, od kojih sam u neke, kao što je FZOEU, imenovan po službenoj dužnosti, stignem sve obaviti, uvijek imamo pripremu za te sjednice, ali sjednice NO-a u prosjeku su jednom mjesečno".
Index je objavio popis Burilovićeve imovine pa je tako javnost mogla vidjeti i da šef HGK-a posjeduje luskuzni stan, poslovni prostor, kuću... Upitan je gdje na kraju živi, u Vinkovcima ili Zagrebu te gdje plaća prirez.
Hrvatsko-ruski gospodarski forum održan u Hrvatskoj gospodarskoj komori 25.02.2019., Zagreb - U Hrvatskoj gospodarskoj komori odrzala se sjednica Poslovnog vijeca za gospodarsku suradnju s Ruskom Federacijom i odrzan je seminar Kako uspjesno poslovati na ruskom trzistu. Predsjednik HGK Luka Burilovic. Photo: Luka Stanzl/PIXSELL
"Kad je riječ o mojoj imovini, imam stan u Zagrebu, kuću u Vinkovcima čija veličina nije 500, nego 128 kvadrata i poslovni prostor. Cijena te kuće u Vinkovcima nije baš velika. I nema tajne kako sam do toga došao. Kuću sam potpuno uzeo na kredit koji je vraćen. Kad sam došao u Komoru 2014., u Zagrebu sam kupio stan od 50-ak kvadrata, a poslije, pokraj njega, još jedan od 20-ak kvadrata pa sam ih spojio u jedan veći. Poslije sam to prodao za 220 tisuća eura i kupio novi stan za 260 tisuća eura. Dakle, sva moja imovina plaćena je od mojih primanja i sve je išlo preko računa. Moji prihodi u 35 godina veći su od moje imovine. Od 2005., kad sam došao za direktora šećerane, imam visoka primanja, a znala su biti i veća nego danas. Moje prebivalište je oduvijek u Vinkovcima, a isti dan kad sam došao u Komoru 2014., ja sam boravište, jer tako nalaže zakon, prijavio, i to u roku od 15-ak dana. Prirez plaćam u Zagrebu. I Komora mi nikad nije plaćala stan, niti sam živio u nečemu što bi bilo vlasništvo Komore", rekao je.
Kaže da zarađuje od privatnog biznisa, a nema privatni biznis
Jutarnji se osvrnuo na Burilovićevu izjavu iz emisije "Otvoreno" kada je rekao da on ima privatni biznis, a njegova tvrtka Agrotehna Lipovac je davno ugašena te je čak nema ni u sudskom registru. Pitali su ga kojim se poslom bavi.
"Ja sam 1985. otišao raditi u Njemačku, a 1990. sam osnovao svoju tvrtku, koju sam poslije ugasio. I supruga je imala tvrtku, koju je ugasila 2019. godine", odgovorio je pa su ga opet podsjetili da je rekao da zarađuje od svog biznisa.
"Imam lokal za iznajmljivanje. Zašto mislite da bih ja morao nekome reći koliko zarađujem od toga? To je moj privatni lokal i to su moja dodatna primanja o kojima ne želim govoriti", kazao je šef Komore.
Na konstataciju da HGK vode HDZ-ovci, Burilović odgovara da je on ta čelo Komore došao za vrijeme SDP-ove vlade kada se javio na javni natječaj pa su ga izabrali među 17 kandidata. "Znamo kako ide s natječajima u Hrvatskoj, HGK nije iznimka" konstatacija je Jutarnjeg lista na što Burilović odgovara:
"To je bio javni poziv i pobijedio sam na tajnom glasovanju. Kad sam se prijavio, naravno da sam lobirao kad sam procijenio da imam šanse. Kad god se natječete negdje, idete u lobiranje. Za drugi mandat izabran sam između sedam kandidata".
Ukupni prihodi HGK-a od članarina
Upitan zašto javnost ima dojam, kada je već sve tako transparentno, da je HGK stranačka organizacija za uhljebljivanje HDZ-ovaca, što je rekao i predsjednik Zoran Milanović, Burilović kaže da mu je jako žao zbog toga.
"Predsjednika poštujem, ali možda on nema informaciju, no baš smo ovih dana za njega radili podlogu za Petrinju i Sisak. I svaki tjedan njegove službe od nas traže da nešto napravimo za njega, a on kaže da od HGK-a nema koristi. To je samo jedan primjer. Od ministrice poljoprivrede, primjerice, dobili smo zahtjev da organiziramo gospodarstvenike za Albaniju, što mi ujedno i sufinanciramo. I ministar Grlić Radman je tražio organizaciju za Alžir i Egipat. Tko će to raditi ako neće Komora?", pita se Burilović.
12.11.2013., Zagreb - Policija je jutros uhitila Nadana Vidosevica pod sumnjom da je zloupotrijebio polozaj i ovlasti u aferi izvlacenja 32 milijuna kuna iz Hrvatske gospodarske komore. Inspektori pretrazuju ured u komori. Photo: Marko Lukunic/PIXSELL
Po pitanju prihoda HGK-a od članarina i od samog posla, Burilović odgovara da je u 2019. prihoda od članarina bilo 68,9 posto te da je 31,1 posto njihovih prihoda, što iznosi 161 milijun kuna od članarina i oko 50 milijuna kuna od posla HGK-a.
"Tu mogu spomenuti i više od 70 milijuna kuna koje smo osigurali kroz sufinanciranje iz EU-a u protekle tri godine. Kad sam došao, Komora je od ukupnog budžeta malo više od dva posto ostvarivala od vlastitih prihoda. Ja sedam godina radim reforme u Komori. Kad sam došao, zatekao sam 640 ljudi, a danas ih u HGK-u ima 393. Otpustio sam 300 ljudi što je jako teško, radi se o ljudskim sudbinama. Imali smo program zbrinjavanja, išlo se ime po ime... Sektore sam smanjio sa 17 na njih sedam, ukinuo sam direktore po županijskim komorama, kao i deset direktora u Zagrebu, te sve rukovodeće pozicije, smanjio sam reprezentaciju... Primjerice, u 2013. godini reprezentacija za 20 županijskih komora i predstavništava iznosila je 17 milijuna kuna, što sam ja smanjio na milijun kuna. No, 2015. sam to povećao jer s tim iznosom nismo mogli.
Pod reprezentaciju ne spadaju samo jelo i piće, nego i kad gospodarstvenike vodimo u inozemstvo te tamo plaćamo troškove. Četiri puta se smanjivala članarina, ukinut je komorski doprinos, donio sam odluku i da se dvije godine oslobode plaćanja članarine one tvrtke koje se tek osnuju, oslobodili smo plaćanja zbog potresa i korone, a sada smo oslobodili Sisačko-moslavačku županiju u kompletu. Sami sebi smanjujemo prihode, a dokad tako?", govori Burilović.
O odlasku HGK-a na SP u Rusiju: 'Ljudi ne shvaćaju što je biznis'
Na pitanje zašto je HGK išao u Rusiju za vrijeme SP-a i koja je konkretno korist bila o tog puta, Burilović odgovara: "Veleposlanik Anvar Azimov rekao nam je da u vrijeme utakmice napravimo biznis delegaciju jer tada dolaze tisuće biznismena. Namjerno smo išli u vrijeme utakmice kad je najveća koncentracija ljudi i kapitala. Ljudi ne shvaćaju što je biznis."
Burilovića su pitali zašto je iz svoje službene biografije izostavio diplomu banjalučkog Univerziteta, poznatog po sumnjivim i kupljenim diplomama. "Zato što tamo nisam diplomirao, niti sam ikada bio na privatnom sveučilištu Apeiron gdje je, kako kažu, poništeno 127 diploma. Ja sam u BiH polagao jednu razlikovnu godinu, ali se ispostavilo da mi ona, zbog bologne, nije niti trebala. Upisao sam potom diplomski u Hrvatskoj, a poslijediplomski i doktorat završio sam u Osijeku", kaže.
Jutarnji je spomenuo aferu Veletržnice Opuzen u svjetlu Burilovićeve izjave "da nije napravio niti jedan prekršaj". Tržnica nikada nije otvorena te je dokapitalizirana sredstvima Ministarstva u vrijeme kada je Burilović bio pomoćnik ministra Čobankovića. Radi se o 6,6 milijuna kuna. Burilovića su pitali što je s tim novcem i naveli da je prema sudskom registru on do travnja 2015. bio u Nadzornom odboru.
"Bio sam član NO-a od 2004. do 2008. i kao član nisam donio, niti potpisao nikakvu odluku. To što sud nije ažurirao podatke u registru nije moj problem", odgovorio je.
Što ako se ukine obavezna članarina? '350 ljudi ide na burzu'
Ako se zakonodavac odluči na ukidanje, ja ću to prihvatiti. Ali, to znači da ja isti čas radim program zbrinjavanja jer od 390 ljudi, njih 350 ide na Zavod za zapošljavanje. Gase se županijske komore, predstavništva, ne možemo više raditi javne ovlasti, nema Arbitražnog suda, centra za mirenje, nema Suda časti.
Ovdje bi možda ostalo 50-ak ljudi, bili bismo mala udruga. Ne bi više bilo internacionalizacije jer nitko drugi, osim nas, ne vodi gospodarstvenike van. Netko će to u državi poslije morati raditi, pa će onda Vlada možda osnovati neke agencije i iz proračuna davati za to sredstva. I to je rješenje.
Kad govorimo o obaveznom članstvu, komore su organizacije obveznog udruživanja javno-pravnog karaktera i tu je bitan jedan širi kontekst. No, to ostavljam zakonodavcu, ali nadam se da će se i Komoru pitati za mišljenje. Ukidanje ne može ići preko noći.
Što tvrtke i mali poduzetnici dobivaju od HGK-a?
"Znate li da smo mi proveli digitalizaciju i da imamo koncept digitalne komore s e-uslugama koju smo financirali iz sredstava EU-a te da svaka tvrtka može koristiti sve te informacije. To je povezano s Trgovačkim sudom i registrom i, primjerice, na tržištu postoje servisi koji pristup takvim bazama podataka naplaćuju četiri-pet tisuća kuna, a mi dajemo besplatno. Da samo to koriste od nas, a ništa drugo, to vrijedi te članarine.
Dražen Oreščanin s nama je više puta bio u Azerbajdžanu, Kanadi, Austriji, po raznim sajmovima i edukacijama, i to smo mu subvencionirali. Na svakom putovanju spojili smo ga s tvrtkama, sufinancirali put i troškove i imao je jako puno koristi od nas kad je krenuo u posao, a sada govori da smo mi uhljebi, da nas treba ukinuti jer od nas nema koristi", govori Burilović.
'Potrošili smo 17.000 eura na večeru, što je tu luksuz i sporno?'
"Kad bi se bilo koga u Hrvatskoj pitalo hoće li nešto plaćati dobrovoljno, nitko to ne bi želio. Ukidanje članstva za male poduzetnike značilo bi da bi cijena usluga bila kao na tržištu. Za 12 javnih ovlasti praktički naplaćujemo samo papir koji im dajemo. Ako bi članarina bila dobrovoljna, cijena bi bila deset puta viša, a to je malima problem. I upravo je to ključ komorskog sustava. Primjerice, kad smo s predsjednicom išli na put u Južnu Ameriku, vodili smo 15 tvrtki i sve smo ih sufinancirali s 2000 eura za troškove putovanja i smještaja. Među njima je bilo desetak malih tvrtki. Samo Komora radi internacionalizaciju. Pa, ne financiramo mi iz te članarine samo naše plaće. Uz ostalo, godišnje financiramo 93 sajma, platimo im pola štanda, pola puta, hotel...", navodi Burilović.
Uslijedila je konstatacija da se članovi HGK na tim putovanjima luksuzno provode te da je u Berlinu HGK večeru platila 100.000 kuna. Burilović smatra da 17.000 eura za večeru nije luksuz.
"Tada smo na večeru vodili 48 tvrtki i njemačke partnere, ukupno više od 100 osoba, od kojih su dvije bile iz svake tvrtke, a iz Komore su bile četiri osobe. Našim tvrtkama i partnerima platili smo večeru koja je iznosila 17 tisuća eura. Što je tu luksuz i sporno?", pita se Luka Burilović za Jutarnji list.
