ZAGREB - Predsjednik HDZ-ova Odbora za financije Tomislav Ćorić u subotu je, vezano uz najnovije projekcije gospodarskih pokazatelja agencije Standard & Poor's za Hrvatsku, istaknuo da je ta najnovija ocjena dokaz nekredibiliteta ekonomske politike u Hrvatskoj te je apelirao na Vladu da se trgne jer Hrvatska je, kako je rekao, u ovom trenutku jednostavno na ekonomskom dnu Europe.
"Najnovija ocjena Standard & Poor's koju smo jučer čuli i vidjeli dokaz je nekredibiliteta ekonomske politike u Republici Hrvatskoj. Ujedno je to i pokazatelj aktualnoj vlasti stvarnog stanja u kojem se Hrvatska danas nalazi, odnosno u kojem se hrvatski ekonomski pokazatelji u ovom trenutku nalaze", istaknuo je Ćorić u izjavi novinarima u prostorijama Hrvatske demokratske zajednice (HDZ).
Hrvatskoj trebaju znatno veće stope gospodarskog rasta,
međutim, Hrvatskoj treba i pristup koji će obuhvatiti
strukturne reforme i promjene u većini sektora. To se u ovom
trenutku u Hrvatskoj ne događa
Tomislav Ćorić
Poručio je kako apeliraju na Vladu da se trgne jer Hrvatska je u ovom trenutku "jednostavno na ekonomskom dnu Europe". Naveo je da je hrvatski kreditni rejting u mandatu ove Vlade četiri puta dobivao negativan predznak. "Dva puta je smanjen, u 12. mjesecu 2012. godine i u 1. mjesecu 2014. godine, a dva puta su njegovi predznaci, odnosno izgledi promijenjeni iz stabilnih u negativne, jučer posljednji put", istaknuo je Ćorić.
Dakle, zaključio je, "Hrvatska jednostavno gubi kredibilitet u očima stranih investitora, to je očito uz ove promjene od jučer, i takvim gubitkom kredibiliteta mi ćemo se dovesti u situaciju da onog trenutka kad kamatne stope na financijskim tržištima narastu nećemo biti u stanju refinancirati svoj javni dug".
Na komentar novinara kako smo već znali da će nam rasti javni dug i pitanje što možemo napraviti da se stanje poboljša, jer novca nemamo, Ćorić je odgovorio da možemo i moramo pokrenuti gospodarski rast koji neće biti na razini od 0,5 posto na godišnjoj razini.
"Hrvatskoj trebaju znatno veće stope gospodarskog rasta, međutim, Hrvatskoj treba i pristup koji će obuhvatiti strukturne reforme i promjene u većini sektora. To se u ovom trenutku u Hrvatskoj ne događa. I tu je problem ponašanja, odnosno tu je problem funkcioniranja ove Vlade. Stihijskim mjerama se ne može učiniti ništa", ustvrdio je Ćorić.
Rekao je kako na kraju krajeva ova ocjena kreditnog rejtinga koje smo svjedoci, upravo to i govori. "Unatoč činjenici da u Hrvatskoj imamo populističke najave i bombardiranje optimizmom o silnim pozitivnim ekonomskih pokazateljima, mi s druge strane svjedočimo činjenici da nas svjetska investicijska javnost doživljava sve negativnije i sve lošije. Očito je da nešto treba promijeniti", poručio je predsjednik HDZ-ova Odbora za financije Tomislav Ćorić.
Na pitanje kako komentira podatak Hrvatske narodne banke (HNB) da ipak rastu strana ulaganja za 40 posto, te upitan može li to išta promijeniti, Ćorić je kazao da je Hrvatskoj potrebna znatno veća razina stranih ulaganja nego što imamo u posljednih nekoliko godina. Naime, kako je rekao, razina stranih ulaganja pala je od početka krize i ona je u 2013. godini na primjer bila na minimalnoj razini. U posljednjih 15-ak godina. Dakle, Hrvatska tu treba napraviti značajni iskorak. Međutim, ako vam je baza niska, onda ovaj porast od 40 posto u apsolutnom iznosu ne mora značiti previše, međutim, relativno, dobro zvuči", istaknuo je Ćorić.
Agencija Standard & Poor's potvrdila je u petak dosadašnji dugoročni kreditni rejting Hrvatske na 'BB' i kratkoročni na 'B', no smanjila je izglede sa 'stabilnih' na 'negativne' zbog rasta javnog duga i nedostatka reformi.
"Smanjenje izgleda odražava naše stajalište da će hrvatski opći dug države nastaviti rasti na više od 90 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 2016., nakon što se udvostručio od 2008. godine", navodi ta agencija.
Nakon parlamentarnih izbora, koji moraju biti održani do veljače iduće godine, analitičari S&P-a predviđaju značajan rizik da bi politički odgovor na rast dugova i spremnost za reforme mogao biti nedovoljan da preokrene rastuću zaduženost bez snažnih mjera. To bi, poručuju, izazvalo daljnje sumnje u sposobnost političkih institucija da provedu učinkovite politike koje bi rezultirale održivim javnim financijama i podržale uravnoteženi gospodarski rast.
