Novi Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika ne mijenja postojeći izborni sustav, ali u određenoj mjeri mijenja karte izbornih jedinica. Oko petine birača na nadolazećim parlamentarnim izborima u Hrvatskoj 2024. će promijeniti izbornu jedinicu u kojoj je do tada glasovala.
Kada je Zakon izglasan u Hrvatskom saboru oporba je žestoko kritizirala vladajuće. Tada je oštro reagirao i GONG. Tada su upozorili na ozbiljne nedostatke Vladinog modela jer dodatno narušava ionako teritorijalno nelogičan izgled izbornih jedinica frankenštajnski spajajući Pag i Petrinju, Vir i Kutinu, Osijek i Koprivnicu u istu jedinicu te zadržavajući podjelu Zagreba u više izbornih jedinica. U određenim dijelovima, ovaj model je čak i regresija dosadašnjeg modela. Do sada su tri izborne jedinice u potpunosti obuhvaćale cjelovite županije, a sada svaka sadrži fragmente od jedne do tri županije u svom sastavu, poručili su iz GONG-a.
"Ponovno upozoravamo kako je ovo rješenje proizašlo iz krajnje netransparentnog i isključivog procesa u kojoj su sudjelovali navodni neimenovani stručnjaci u Ministarstvu pravosuđa i uprave. Gong predlaže model po kojemu bi se Hrvatska umjesto na deset podijelilo na šest izbornih jedinica, uz zadržavanje postojećih jedinica za dijasporu i nacionalne manjine. Granice izbornih jedinica odgovarale bi županijskim granicama, ali i granicama povijesnih hrvatskih pokrajina (Slavonija, Dalmacija, Istra i Rijeka, Zagorje, Međimurje), dok bi Grad Zagreb bio jedna izborna jedinica. U jedinicama bi se birao broj zastupnica razmjeran broju birača ili stanovnika - od 17 do 29", poručili su.
Zakon je podsjetimo, dobio potporu 77 zastupnika, a 56 ih je bilo protiv, pa je oporba tražila ocjenu ustavnosti. Ustavni sud donio je odluke kojima ostaju na snazi Zakon o izbornim jedinicama.
Ide li novi Zakon o izbornim jedinicima kome u prilog? Po mišljenju stručnjaka, ne. Čak u nekim izbornim jedinicama bi HDZ mogao imati problem.
"Po mom mišljenju politički dizajn izbornih jedinica baš i ne pogoduje nikome. Ako uzmemo četvrtu izbornu jedinicu koja je prije obuhvaćala ove dvije županije, gdje je HDZ imao stabilnu situaciju, a vezano na prošle izbore 2020. godine, njoj je pridodan jedan grad, ako usporedimo s rezultatima na prošlim izborima, lijevo orijentirani birači su izraženije prisutni nego birači desno od centra", kazao je ustavni stručnjak Mato Palić.
"U četvrtu je pridodan jedan grad gdje je SDP- ov gradonačelnik Mišel Jakšić. On se natječe u toj izbornoj jedinici, a to prije nije pripadalo. Uravnoteživanje broja birača koje se moralo provesti, a kada je u pitanju četvrta izborna jedinica niste imali gdje pomaknuti, nego na zapad. A tamo ima jedan dio lijevo orijentiranih birača", dodaje Palić.
"Slična je situacija i kada je u pitanju peta izborna jedinica koja je obuhvaćala ove tri županije i ta je isto malo prema zapadu pomaknuta", dodao je.
"Zanimljiva je situacija kada je u pitanju Grad Zagreb koji je prije bio podijeljen na četiri izborne jedinice po starom dizajnu, sada je na tri. To znači da koncentrirani glasovi birača koji su bili ranije usmjereni prema ljevici su bili razrijeđeni na četiri dijela. Sada će biti na tri dijela. To matematički ima određeni utjecaj", dodao je.
U ostalim izbornim jedinicama, mišljenja je Palić, prekrajanja kojima bi nekome odgovarala ili ne u ovom trenutku, kaže da ne vidi. "Ostalo je sve relativno slično. Ja to ne vidim ako uspoređujem ishod izbora kakav je bio kod stare izborne jedinice i kako se novi ustroj napravio, ne vidim da će HDZ od toga profitirati kod samog kroja izbornih jedinica", mišljenja je Palić.
A zašto je oporba burno reagirala na Zakon kada je izglasan. "Oni su morali to napraviti, izbalansirali su to sukladno broju birača i napravili su to tako kako jesu", rekao je Palić.
"Mislim da je oporba bila najvećim dijelom ogorčeni jer je HDZ to napravio, da tako kažem, jednostrano. Nije ih uopće uključio u taj novi dizajn, a oni su se nadali da bi to prekrojavanje izbornih jedinica trebali biti uključeni i zastupnici iz oporbenih stranaka. HDZ to nije htio iz njima poznatih razloga, ali ne vjerujem da će se okoristiti", rekao je Palić.
I politička analitičarka Ankica Mamić smatra da nove izborne jedinice neće imati nekakvog prevelikog utjecaja na rezultate izbora.
"Čak mislim da bi ova druga podjela Zagreba koja više nije podijeljena na četiri jedinice mogla HDZ-u biti problematična, da tako kažem. Onaj tko je dobio, dobio je potpredsjednik Oleg Butković koji sada može izaći u svojoj izbornoj jedinici. I ono što je Arsen Bauk duhovito nazvao Hrebakovom krpicom, taj dio je zanimljiv. Ali općenito mislim da to nije relevantno na ishod izbora", kazala je Mamić.
U Hrvatski sabor bira se ukupno 151 zastupnik i to 140 zastupnika u Hrvatski sabor, ne računajući zastupnike nacionalnih manjina i zastupnike koje biraju hrvatski državljani koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, bira se tako da se područje Hrvatske podijeli na deset izbornih jedinica (od I. do X.) te se u svakoj izbornoj jedinici bira 14 zastupnika u Hrvatski sabor.
Tri zastupnika u Hrvatski sabor biraju birački koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj na temelju lista u posebnoj XI. izbornoj jedinici. Osam zastupnika u Sabor biraju pripadnici nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj u posebnoj XII. izbornoj jedinici koju čini područje Republike Hrvatske.
Podsjetimo, prva izborna jedinica predstavlja središnje četvrti grada Zagreba, Veliku Goricu i još nekoliko općina . Najveća promjena je u Zagrebu, jer umjesto na dosadašnje četiri podijeljen je na tri izborne jedinice. Tako sada Zagreb potpada pod prvu, drugu i šestu izbornu jedinicu. Time se, primjerice, otklanja prigovor da stanovnici gradske četvrti na Jarunu ili u Brezovici glasuju s biračima koji su na obali Jadranskog mora.
POGLEDAJTE VIDEO: 'Žohari, štakori, lipovi' i raspad HSS-a: 'Beljak se hvali da konzumira narkotike'. On odgovara: 'Lažu'
