Predavač nacionalne i međunarodne sigurnosti Marinko Ogorec, smatra da SOA-a ne bi ni trebala objavljivati ovakva izvješća jer je to jasni pokazatelj da je podlegla svojevrsnom obliku političkog populizma, koji je apsolutno neprihvatljiv njezinoj temeljnoj ulozi.
Jesu li javna izvješća SOA-e uopće potrebna?
'Svaka obavještajna agencija bilo gdje u svijetu, pa tako i naša SOA, državni je instrument i servis najviših struktura vlasti, koje mora snabdijevati informacijama nužnim za donošenje strateških odluka u interesu realizacije državnih interesa.
Drugim riječima, SOA, ponavljam, kao i svaka druga obavještajno-sigurnosna služba u svijetu, prikuplja i obrađuje relevantne informacije o svim važnim aspektima međunarodnih odnosa i dostavlja ih samo na dvije adrese - predsjedniku Vlade Republike Hrvatske i predsjednici Republike Hrvatske.
Objavljivanje izvješća za širu javnost o kojem se polemizira u parlamentarnim raspravama i u medijima, nije uobičajena niti česta praksa obavještajnih službi u drugim zemljama', rekao nam je Ogorec.
Cyber napadi stranih zemalja su i diplomatski problem
'Hakerski napadi su, na žalost, uobičajena pojava suvremenog informatičkog društva, koja zagorčava život brojnim pojedincima i pravnim subjektima društva u gotovo svakoj zemlji, po čemu niti Republika Hrvatska nije izuzetak.
Svaki hakerski prodor u mreže i podatke pojedinih naših državnih struktura mora se temeljito istražiti, prije svega u cilju razokrivanja osnovnih razloga tog prodora. Naime, pojedini hakeri - individualci nastoje probiti štićene sustave samo zato što je to svojevrsni izazov. Taj problem je itekako prisutan i u zemljama daleko većeg stupnja informatizacije od Republike Hrvatske, ali u suštini ne mora biti s malicioznim namjerama.
Sasvim druga priča su napadi koji ulaze u kategoriju tzv. cyber ratovanja ili cyber terorizma. Ukoliko su službene institucije Republike Hrvatske bile izložene tim napadima, onda se radi o ozbiljnim slučajevima koji zahtijevaju i odgovarajuće diplomatske, gospodarske i međunarodne protumjere. Medijski napisi kako se radi o Rusiji i Kini, osim što djeluju prigodno u konstelaciji hrvatske vanjskopolitičke orijentacije, ne koriste u ovom slučaju niti Hrvatskoj, niti navedenim zemljama, a ukoliko je to istina, trebaju se riješiti u diplomatskim kontaktima involviranih zemalja', mišljenja je profesor Ogorec.
Lažne vijesti kao dio psihološkog rata - ništa novo
Primjećuje da se broj potencijalnih terorista u nama susjednim zemljama povećava već određeno vrijeme, ali je uvjeren i da ih sigurnosne strukture tih zemalja prate, pa im, smatra Ogorec referirajući se na dio SOA-inog izvješća od najmanje deset tisuća sljedbenika salafizma u hrvatskom susjedstvu, treba prepustiti da rade svoj posao.
'Naravno, Hrvatska se ne smije zavaravati da će netko drugi voditi računa o našoj sigurnosnoj situaciji - svaka zemlja to radi za sebe i svoje interese, pa tako i domaće odgovarajuće strukture sigurnosti moraju vrlo detaljno i redovito pratiti svaku moguću ugrozu i po potrebi pravovremeno reagirati, kako ne bismo bili neugodno iznenađeni. A to imamo imamo periodički priliku promatrati u drugim europskim zemljama. I u ovom slučaju uloga SOA-e je ključna', zaključuje Ogorec i dodaje: 'Što se tiče obavještajne borbe lažnim vijestima, niti to nije ništa novoga i sastavni je dio arsenala psihološkog ratovanja, kojeg primjenjuju namjenske strukture svih država kako bi ostvarile svoje strateške interese', kaže Ogorec.
Bivši obavještajac uvjeren da se zamagljuje ono bitno
'Nužno je razviti mehanizme odgovora na takve aktivnosti i plasirati ih na odgovarajući način. Ne smijemo se zavaravati kako je svima sve poznato, jer to nije točno. U međunarodnim odnosima istina i pravda su vrlo često u funkciji vlastitih strateških interesa pa ukoliko nisu s njima usklađeni, tim gore po istinu i pravdu. Razultat su obično nova istina i nova pravda, redefinirani kroz vrlo široki spektar psiholoških operacija i drugih oblika specijalnog ratovanja', rekao nam je profesor nacionalne sigurnosti kojeg naklonost srpske mladeži četničkom pokretu ne iznenađuje. Podsjeća da projekt Velike Srbije u glavama brojnih relevantnih političkih djelatnika Srbije, ali i velikog dijela srpskog pučanstva nije ugašen. Pojavit će se s vremena na vrijeme, redovito u situacijama kada se Republika Hrvatska nađe u raznim poteškoćama i problemima.
Bivšem djelatniku hrvatskog sigurnosno-obavještajnog sustava koji nas je zamolio za anonimnost komentara u oči su upale velike brojke u SOA-inom javnom izvješću - od povećanja broja sigurnosno-obavještajnih informacija upućenih državnom vrhu, preko 6.716 obavljenih sigurnosnih provjera tijekom prošle godine do udjela od 40 posto žena zaposlenih u SOA-i.
'Kada se izbacuju takve brojke zamagljuju se druge bitne stvari. Njih u ovom izvješću i nema', naglašava bivši obavještajac koji također, kao i profesor Ogorec primjećuje kako isticanje Kine i Rusije kao zemalja koje možebitno stoje nekoliko hakerskih napada na državne institucije u Hrvatskoj nije potrebno.
Izvješće za ispodprosječno informirane ljude
'Bilo bi dobro da država ima u vidu taj podatak u nekom od razgovora iza zatvorenih vrata. Mislim da nam na međunarodnom planu u ovom trenutku objavljivanje takvih informacija ne odgovara', dodaje analizirajući izvješće SOA-e. Prema njegovom mišljenju podrška četničkom pokretu manja je od mjere u kojoj se država njome bavi, budući da je to evidentno atraktivna tema na dnevno-političkom planu. Ipak, slaže se s Ogorecom da ga se mora držati pod kontrolom.
'Plasiranja lažnih vijesti ima oduvijek. Danas se to radi preko školovanih špijuna, a nekoć su se takve informacije plasirale preko posrednika. To je sasvim normalno ukoliko npr. postoje poslovni interesi prema nekoj zemlji. Službama je na raspolaganju cijela lepeza mogućnosti kako doći do toga. Tako se među ostalim šalju dezinformacije pa se na njih očekuju reakcije i onda se ti postupci analiziraju. Ovo izvješće može impresionirati ispodprosječno informirane ljude, no osobno ne osjećam veću sigurnost s ovako predstavljenim radom SOA-e', komentira bivši agent.
Laušić: Logično je da smo zanimljivi službama Rusije i Kine
Stručnjak za sigurnost Mate Laušić drži da je ovogodišnje izvješće puno preglednije i analitički puno bolje i konkretnije od ranijih.
'U njemu se precizno govori o hakerskim napadima. Može se naslutiti da iza njih stoje Rusija i Kina, jer Kina ima ulagačke interese u Hrvatskoj, dok smo Rusiji zanimljivi zbog uloge u Ukrajini. Bilo bi glupo da nismo predmet njihovog interesa', rekao nam je Laušić po čijem je mišljenju izvješće kvalitetno i u analizi terorističkih prijetnji kao i korupcije kao potencijalne ugroze. I to što je prezentiran opseg rada SOA-e Laušić drži dobrim, jer uz npr. broj sigurnosnih provjera može se vezati i suradnja hrvatskih tvrtki s NATO-om za što je potreban sigurnosni certifikat, a NATO je dobar naručitelj poslova.
'Iz terminologije u izvješću može se iščitati da smo prvi puta stavljeni u kontekst zemalja koje su potencijalne mete terorističkih napada', zaključuje Laušić.
