Postao je član stalnog radnog tijela Vlade RH Koordinacije za regionalni razvoj i fondove Europske unije, zatim Koordinacije za gospodarstvo, zastupa Republiku Hrvatsku u Croatiji Airlinesu, u skupštinama Hrvatskih autocesta, Hrvatskih cesta, Autoceste Zagreb – Macelj, Odašiljača i veza, Hrvatskih pošta, Aerodroma Brač, Zračnog pristaništa Mali Lošinj.
Postao je član Upravnog vijeća Agencije za upravljanje državnom imovinom, Vijeća Projekta "Istraživanje, obnova i revitalizacija kulturne baštine Ilok – Vukovar – Vučedol", ali i Povjerenstva za provedbu javnog natječaja u svrhu realizacije programa "Brijuni Rivijera" na lokacijama Pineta, Hidrobaza i Otok Sv. Katarina – Monumenti.
Svi kao nijedan
"Koji će od ovih poslova, uz svoj temeljni posao ministra, novoimenovani ministar raditi kvalitetno, stručno, efikasno i odgovorno u punom radnom vremenu i posvećen tom poslu, upoznat sa svim problemima tog posla i s vizijom rješavanja nagomilanih problema u tom sektoru?", zanimalo je našu čitateljicu koja nam se javila po ovom pitanju.
Za praksu brojnih imenovanja pored ministarske fotelje Hrvatska zna prilično dugo, a po mišljenju našeg Kriznog stručnog tima vrijeme je da se oprosti s njom, jer odgovor na pitanje naše čitateljice glasi: "Niti jedan."
Može li i mora li fizički sjediti u svim tim tijelima?
"Nemoguće je uz tu poziciju nadgledati još 13 poduzeća ili imati toliko pozicija. To se fizički ne može, pa sve i da je stručan za poslove svih tih poduzeća. Ali to je problem organizacije Vlade, upravljanja javnim sektorom i, konačno, državom", kaže nam Ljubo Jurčić.
Ta poduzeća jesu ministrova odgovornost, ali ne mora to on raditi osobno – njegov je posao organizirati sustav. Po Jurčićevoj ideji, između ministra i javnih poduzeća za koje je nadležan treba biti ured ili agencija koja ih profesionalno nagleda, sastavljena od tehnologa, pravnika, financijaša i marketingaša i slično, koji bi pravili izvještaje za ministra.
"Oni se ne bi miješali u rad poduzeća, nego bi temeljem 20 do 30 pokazatelja kojima se obuhvaća poslovanje, nadzirali rad i donosili bitne podatke ministru ili premijeru. To bi bio tzv. sistem controlinga, dok je ovo dokazano loša praksa na kojoj pokazuju da nemaju reformski pristup", kaže nam Jurčić.
Komična situacija i farizejština
"To je jedna komična situacija. Državni dužnosnici pokušavaju svoju farizejštinu prikriti tako što rade hiljadu poslova za tako male plaće. A zapravo se radi o tome da je onaj osnovni ministarski posao toliko ogroman, da bi ostao neobavljen pa sve da ga rade od jutra do mraka. Osim ako dotični nije iz svemira došao ili to ne radi kako spada. S tim da je prva varijanta malo vjerojatna", kaže pak Vladimir Ferdelji.
Ističe da je kroz udrugu Croma više puta sa svojim kolegama isticao da nadzorni odbori i uprave javnih poduzeća trebaju "najbolje stručnjake na tržištu rada, iz Hrvatske ili izvan nje".
"Osnovni posao, koji zahtijeva ogromne plaće, bio bi im punjenje budžeta. To vrijedi i za ministre. Neka si podignu plaću na veći iznos od kvalificiranog majstora u Njemačkoj, ali neka onda i rade, a ne da se za te novce dobivaju trećerazredni kadrovi s malim plaćicama", kaže Ferdelji.
Ukoliko imate pitanja vezana za rad Vlade, pojedine poteze ili njihov izostanak, a tiču se područja koja smo predstavili, pišite nam na strucnitim@portal.net.hr.
