Služba koja nas uvijek spašava iz nevolje je Hrvatska gorska služba spašavanja, o kojoj je u studiju Net.hr-a govorio izvršni pročelnik HGSS-a Josip Granić. Uvodno je kazao da trenutačno u Hrvatskoj ima 1100 članova i članica HGSS-a i oni su svi postali članovi na preporuku. "Kada gorski spašavatelji prepoznaju potencijal u nekoj osobi, oni ih preporuče i mi te ljude primamo u HGSS", rekao je.
Izvršni pročelnik HGSS-a Josip Granić u studiju Net.hr-a
Bazična obuka novih članova traje minimalno traje dvije, a u prosjeku tri godine. "Kada osoba postaje član ide na tečaj prve pomoći u neurbanim uvjetima, onda ide na osnovni tečaj spašavanja. Nakon toga se može ići ili specijalizirati za određene stvari niže razine složenosti ili će nastaviti, što je u principu obaveza svih članova, razvoj do razine gorskog spašavatelja što uključuje minimalno tri tečaja – to su spašavanje u zimskim uvjetima, u ljetnim uvjetima i spašavanje u speleološkim objektima".
Po dobivanju zvanja gorskog spašavatelja, kaže Granić, postoje još brojne specijalizacije.
HGSS je u samom svjetskom vrhu
HGSS je volonterska organizacija i to želi i ostati. Što se tiče financiranja, ono je dvojako: HGSS kao krovna organizacija se financira iz državnog proračuna, dok djelovanje 25 stanica na području Hrvatske se financira iz lokalnih proračuna.
Naši spasioci su jako cijenjeni u cijelom svijetu. "Mogu to potvrditi kada smo bili u Kini i držali njima obuku, pa su onda oni dolazili ovdje. Razne ekspertize koje imamo pa i neki standardi koje imamo kod nas se onda preslikavaju na cijelu svjetsku organizaciju. U svjetskom smo vrhu bez obzira što nemamo jako visoka brda, ali imamo kompleksna spašavanja na našim brdima, imamo nagle promjene vremena koje često iznenade i naše kolege koji dođu iz inozemstva, a u speleospašavanju smo sami svjetski vrh jer imamo brojne kompleksne speleološke objekte", rekao je Granić, dodavši da u nekim stvarima postavljaju standarde na svjetskoj razini.
'Naši timovi u Turskoj su odradili ogroman posao'
Nekolicina pripadnika HGSS-a boravi i u Turskoj, gdje je Hrvatska poslala svoj tim za pomoć nakon razornih potresa. "U Tursku je tim upućen u ime Republike Hrvatske koji se sastoji od djelatnika Ravnateljstva civilne zaštite, HGSS-a, Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo i HUOP-a. Dolje je više organizacija i svi su zajedno jedan tim", rekao je.
"Mi imamo svoje članove koji žive u BiH, imaju dvojno državljanstvo, pa su i tamo članovi GSS-a, pa su igrom slučaja i oni završili u Turskoj s timom iz BiH", dodaje Granić.
U Turskoj su i četiri psa, odnosno potražna tima koji su inače potražni timovi HGSS-a. "Odradili su ogroman posao. U modernom dobu, mislim da je nezapamćena katastrofa ovih razmjera", kazao je.
Na pitanje je li naš tim imao kakvih problema u Turskoj, Granić kaže da koliko je njemu poznato, sve je prošlo u redu, a tim kreće prema Hrvatskoj. "Moramo znati da je to područje koje je pogođeno ogromno. Konkretno, ovdje gdje su radili hrvatski timovi je na 20-25 kilometara od sirijske granice i to područje je i prije bilo nemirno. Stotine je razloga da problema dolje bude uz ovu katastrofu koja ih je pogodila. Meni je potpuno jasno da može eskalirati", rekao je.
"Naši nisu imali nikakvih problema dolje. Ipak su tamo i policija i vojska i vi na kraju krajeva pomažete. Mislim da nitko od ostalih timova nije bio direktno napadnut, nego da se radi o tome da sigurnosna situacija generalno nije baš dobra. To je eskaliralo u jednom trenutku no mislim da će Republika Turska to smiriti", kazao je.
Timovi se povlače iz razloga jer su odradili svoje segmente i sektore te su iskoristili kapacitete koje imaju.
Psi odradili velik posao na Banovini
Granić je komentirao i potražne pse, koji su ključni u ovakvim intervencijama. "U onome za što mi njih koristimo su definitivno bolji nego ljudi", rekao je.
"U potresu na Banovini, sve zatrpane osobe su pronašli psi HGSS-a, odnosno potražni timovi HGSS-a unutar prvih pet do šest sati, što je fenomenalan rezultat. Na svu sreću, ta brojka nije bila velika, ali su svi nađeni, i koji su živi zatočeni su živi izvučeni", kazao je.
"Pas je čovjek najbolji prijatelj i možemo ga smatrati korisnim resursom. Nama je on kolega. Imaju savršen njuh, kada vi njega istrenirate za ono što želite, možete dobiti jako dobre rezultate. Treba treninga, vremena, povjerenja i to se stiče zajedničkim radom", rekao je Josip Granić.
Na pitanje koliko treba da se jedan pas istrenira da bude u službi, Granić kaže da to ovisi. "Ovisi za što i kako. Ovaj rad na ruševinama primjerice je jako kompleksan zbog opasnosti, prašine, kretanja po nestabilnom terenu, zbog raznoraznih mirisa koje pas neće imati u prirodi. Tako da za to treba još dodatno uvježbavanje. Taj proces može trajati od 16 mjeseci pa naviše, no nekakav minimum je 16 mjeseci", kaže.
Ističe da je to dosta dugačak period i jako skup posao koji traži dnevni rad, tjedno traži ozbiljne treninge, mjesečno velike kompleksne treninge, razmjenu puno iskustva, puno kilometara u autima provode i vodiči i psi da bi vježbali. "Ali znamo zašto to rade", rekao je.
U HGSS-u sami treniraju pse, imaju svoje instruktore i to rade već gotovo 30 godina. Trenutno je u HGSS-u oko 60 pasa, od kojih je malo više od pola u fazi rada.
O incidentu na Platku: Nadamo se da se nešto ovako neće ponoviti
Granić je u intervjuu komentirao i nedavni incident na Platku, gdje je u tučnjavi nastradao pripadnik HGSS-a. "On se oporavlja, ustanovili su mu potres mozga. Ide to nabolje i nadamo se da se tako nešto neće ponovo dogoditi".
Na pitanje imaju li HGSS-ovci status službene osobe u Hrvatskoj, kazao je da u trenutku kada obavljaju djelatnost od interesa RH, to znači kada rade ono što je posao HGSS-a, u tom trenutku jesu službene osobe, a kada nisu na dužnosti, nisu službene osobe.
