Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, koje je provedeno u vrhuncu sukoba u Vladi RH, odnosno u razdoblju između 01. - 03. lipnja, pokazuje nekoliko vrlo zanimljivih nalaza:
nezadovoljstvo stanjem u vladajućoj koaliciji je okrenulo prst dolje aktualnoj Vladi, a iz rezultata stranačkih preferencija i percepcije pozitivnih i negativnih političara slijedi da su HDZ i prvi potpredsjednik Vlade doživljeni kao veći krivci za stanje što je utjecalo i na promjenu na vrhu ljestvice izbora stranaka te povećani izbor za najnegativnijeg političara jednog od glavnih aktera aktualnih događaja. Istovremeno, drugi sudionik ove napete situacije – Most – je zabilježio blagi oporavak potpore što pokazuje da su im njihovi birači dijelom honorirali držanje vodstva i stranke u ovim događajima.
Da su parlamentarni izbori provedeni početkom svibnja (cijela Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost 52-58%), SDP bi bio relativni pobjednik izbora. Vrh ljestvice s rejtingom političkih stranaka pripada SDP-u s izborom od 30,5%, što predstavlja rast od 1,3 postotnih bodova u odnosu na svibanj kad je ova stranka zabilježila 29,2% izbora.
Taj je rast još izraženiji u odnosu na lanjski lipanj kad je ova stranka bilježila izbor od 24%. Sada je HDZ drugi s izborom od 26,3%, odnosno 3,2 postotna boda manje od svibanjskih 29,5%. Pad je izraženiji u usporedbi s istim lanjskim mjesecem kad je HDZ bilježio izbor od 30,2%. Za treće se mjesto već dulje vrijeme bore Živi zid i Most.
Trenutno je Živi zid treći s izborom od 7,4 posto (prije mjesec dana 7,3 posto), dok je Most četvrti s izborom od 6,4 posto (u odnosu na svibanjskih 5,7 posto). Tako je Most nakon pet mjeseci pada izborne podrške zaustavio negativni trend te smanjio razliku u odnosu na Živi zid.
Ako je suditi prema ovim pokazateljima, čini se da su aktualni događaji oko Vlade RH naštetili izbornoj potpori HDZ-u, a Mostu donijeli pozitivne učinke.
U skupini s potporom između 2 i 4 posto su tri stranke: HNS s 3,1 posto, HSS s 2,8 posto i Stranka BM 365 s 2,1 posto. Devet se stranaka natiskalo na ljestvici izbora s podrškom između 0,4 i 1,1 posto: HDSSB, HSLS, HSP AS (sve tri po 1,1%), IDS (1,0%), HSU (0,7%), Orah i Reformisti (po 0,6%), Hrid i Laburisti (po 0,4%). Ostale stranke bilježe skupni izbor od 1,4%, dok je 12,8% neodlučnih.
Na vrhu ljestvice pozitivnog doživljaja hrvatskih političara nalazi se hrvatska predsjednica, Kolinda Grabar-Kitarović s izborom od 19,6 posto (prema 20,7 posto iz svibnja). Bivši premijer je na drugom mjestu s izborom od 13,1 posto što je ujedno i njegov najbolji rezultat od prošlih parlamentarnih izbora. Nitko, odnosno niti jedan političar kao zasebna kategorija odgovora, bilježi izbor od 12,8 posto, što je najveći rezultat u posljednjih godinu dana, a što je jedan od pokazatelja odnosa prema domaćm političkim nomenklaturama i ukupnom stanju u zemlji.
Na četvrtom je mjestu Ivan Sinčić s izborom od 8,8 posto što je njegov najbolji rezultat od pojave na političkoj sceni. Aktualni premijer Tihomir Orešković je sada na petom mjestu s izborom od 6,9 posto (prema 12,5 posto iz svibnja, odnosno 17,8 posto iz travnja). Slijedi njegov drugi potpredsjednik Vlade, Božo Petrov s izborom od 4,8 posto (rast od 1,9 postotnih bodova u odnosu na svibanj), dok je prvi potpredsjednik stranke na devetom mjestu s izborom od 2,3 posto (pad od 0,6 bodova u odnosu na prethodni mjesec). Među prvih deset političara su još i Josip Leko s 3,4 posto, Tonino Picula s 2,8 posto i Ivo Josipović s 2,0 posto.
Vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara uvjerljivo i već poprilično dugo drže dva lidera vodećih hrvatskih političkih stranaka, Tomislav Karamarko i Zoran Milanović. U ovomjesečnom istraživanju povećan je izbor prvom potpredsjedniku Vlade koji bilježi izbor od 37,4 posto (prema svibanjskih 34,3 posto). Njegov glavni konkurent i bivši premijer je na drugom mjestu s izborom od 26,4 posto (u odnosu na prošlomjesečnih 20,7%).
Svi političari, kao zasebna kategorija odgovora, i ovaj su mjesec bili vrlo čest izbor za najnegativnije hrvatske političare (11,5%), dok je Božo Petrov na četvrtom mjestu s izborom od 5,3 posto (u svibnju 3,1%). Među prvih deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Nenad Stazić (2,7%), Zlatko Hasanbegović (2,6%), Kolinda Grabar-Kitarović (2,5%), Ivo Sanader (2,3%), Tihomir Orešković (1,1%) i Milorad Pupovac (1,0%).
U izboru za najvažniju temu/događaj mjeseca uvjerljivo najčešći izbor su zabilježili događaji oko Vlade, sukobi, zahtjev za opoziv što je najvažnija tema za 64,2 posto hrvatskih građanki i građana. Još se jedna tema izdvojila s nešto višim izborom: problemi oko kurikularne reforme i prosvjedi građana (11,6%). Tri su teme zabilježile izbor između 2 i 3 posto: Vladin plan i program reformi (61 mjera) s izborom od 3,0 posto, Hod za život i rasprave o zabrani pobačaja s 2,9 posto i odluka o promjeni statusa strateških poduzeća i rasprave o prodaji državnog udjela u 8 tvrtki s 2,5% izbora. Sve ostale teme i događaji bilježe manji izbor od 2 posto (uključujući i pozitivne rezultate BDP-a i industrijske proizvodnje).
Smjer kretanja zemlje podupire svega 9,1 posto građanki/građana (u odnosu 16,4 posto iz svibnja, 18,8 posto iz travnja, 20,6 posto iz ožujka, 24,1 posto iz veljače, odnosno 29,4 posto iz siječanja), dok ih 83,2 posto misli da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru (u odnosu na 71,4 posto iz svibnja). Ne zna njih 7,7 posto (u svibnju 12,2%). Najveći udio društvenih optimista bilježi se među glasačima HDZ-a (37,8%) i HSLS-a (25%). Glasači ostalih stranaka koje čine još uvijek aktualnu većinu su znatno manje optimistični (Most 8,9%, BM 365 sa 6,7%, HSP AS 5%, HSS 0%). Među glasačima stranaka opozicije zabilježena je prilično niska razina društvenog optimizma: HNS (4,5%), Živi zid (1,9%), SDP (1,4%), a Hrid, HDSSB, IDS i NS Reformisti (po 0,0%). Među neodlučnima i apstinentima je zabilježen niski udio društvenih optimista (3,3% među neodlučnima i 1% među apstinentima).
Vlada RH je u ovomjesečnom istraživanju zabilježila nižu razinu potpore za svoj rad u odnosu na rezultate zabilježene prije mjesec dana. Ona sada iznosi 36 posto (u odnosu na 42% iz svibnja) i dominantno izvire iz biračkog tijela stranaka koje čine saborsku većinu (premda i u njihovom slučaju na nižoj razini u odnosu na prethodni mjesec). Povećan je udio onih koji ne podržavaju politiku Vlade i sada je razina nepotpore na 51,9 posto (u svibnju 41,5%). Udio neodlučnih se smanjio na 12,2 posto (s 16,5% u svibnju). Promjena odnosa prema Vladi RH potvrđena je i u ocjeni rada koja ovaj mjesec iznosi rekordno niskih 1,84. To je ujedno najniža ocjena neke Vlade RH od početka mjerenja (od siječnja 2004. godine; u tom se razdoblju izmjenilo 4 premijera: Sanader, Kosor, Milanović, Orešković). Ako je suditi i po ovim pokazateljima, hrvatske građanke i građani su okrenule prst prema dolje aktualnoj Vladi RH.
Predsjednica Republike je za svoj rad dobila trojku, odnosno 3,04 (prema svibanjskih 3,07). Najviše predstavničko tijelo u zemlji, Hrvatski sabor, za svoj rad bilježi ocjenu od 1,85 (prije mjesec dana 2,06). Tako su sve tri institucije izvršne i predstavničke vlasti zabilježile pad ocjene za rad što je jedan od pokazatelja i političke krize u zemlji.
