Nakon lanjskog osjetnog pada standarda građana, ni ove se godine ne očekuje zaokret, a procjene su da će realni dohodak pasti dodatnih dva-tri posto.
Zbirni podaci, međutim, stižu s podosta vremenskog odmaka, pa su ovih dana iz Zavoda za statistiku objavili tek rezultate Ankete o potrošnji kućanstava za 2011., u kojoj je raspoloživi dohodak kućanstava u prosjeku pao 6,6 posto. S gotovo 87.000 kuna okopnio je na 81.215.
Utjecaj krize, pada zaposlenosti i rasta nezaposlenosti vidljiv je i u promjenama strukture raspoloživog dohotka. Dok su primjerice 2008. dohoci od tzv. nesamostalnog rada i samostalne djelatnosti u raspoloživom dohotku sudjelovali sa 68 posto, u 2011. njihov je udjel bio 64,4 posto, s tim da je pad jači kod dohodaka od samostalne djelatnosti, dijelom i stoga što je kod onih od nesamostalnog rada značajan udjel "stabilnijeg" javnog sektora. U isto vrijeme, udjel mirovina i transfera te ostalih primitaka u raspoloživom dohotku povećao se s 30 na 35 posto, piše Poslovni dnevnik.
Već ranije DZS je objavio nalaz o porastu stope rizika od siromaštva (kućanstva s manje od 60 posto prosječnog dohotka), koja je u 2011. porasla s 20,6 na 21,1 posto, čime se Hrvatska u usporedbi s članicama EU svrstava među pet zemalja s najvišim stopama rizika od siromaštva.
Troši se manje hrane
Anketa pokazuje da se najjačoj desetini kućanstava dohodak spustio ispod 200 tisuća kuna (s 214 na 198), što je i dalje dva i pol puta više od ukupnog prosjeka po kućanstvu. Pad ukupnih primanja rezultirao je i ukupno nižom potrošnjom, no izdaci za proizvode i usluge kojima se podmiruju životne potrebe članova kućanstva pali su tek neznatno, sa 75.167 na 74.941 kunu u prosjeku. S obzirom na poskupljenja u nekima od osnovnih kategorija izdataka, to je iziskivalo manju potrošnju u nekim drugim. Udjel najveće stavke izdataka, hrane i bezalkoholnih pića, u 2011. je blago smanjen u odnosu na godinu prije (s 32,1 na 31,7 posto), ali udjel te kategorije sličan je onome iz 2008.
Međutim, to za dohodovno najsiromašniju desetinu kućanstava znači da im za hranu odlazi 42 posto primanja, a za dohodovno najjači "decil" izdaci za prehranu čine 27 posto dohotka. Na hranu i bezalkoholna pića u prosjeku se troši oko 24 tisuće kuna po kućanstvu, a iz nalaza Ankete proizlazi da građani, zbog štednje ili drugih razloga, u prosjeku doslovno manje jedu.
Od 40-ak prehrambenih proizvoda za koje se prate i količine utrošene u kućanstvima, samo kod pet ih se 2011. bilježi više utrošenih kilograma i/ili litara u odnosu na godinu prije. Uz tzv. ostale pekarske proizvode, više se trošilo još "plodovitog povrća, te koštuničavog i bobičastog voća". Međutim, većine najzastupljenijeg voća i povrća, kao i svih vrsta mesa, brašna, kruha, mlijeka, ulja, jaja, šećera, slatkiša... u 2011. je utrošeno manje nego prethodne godine.
'Režije' sve veći teret
Istodobno, izdaci za stanovanje i potrošnju energenata kao druga najveća stavka od 2008. godine povećani su s 13,8 na 15,7 posto udjela u ukupnoj potrošnji, a rast udjela bilježe i troškovi vezani uz prijevoz (s 12 na 12,9 posto).
Nasuprot tomu, odjeća i obuća stavka su na kojoj se najviše štedi posljednjih godina (pad udjela sa 7,9 na 6 posto), a iz godinu u godinu smanjuje se i udjel izdataka za namještaj, kućansku opremu i održavanje, te potrošnju u restoranima i hotelima.
