Građevinskih radnika Hrvatskoj kronično nedostaje. Iako je to već postao unosan i tražen posao, u sektor graditeljstva u školama upisao se nedostatan broj učenika. Srednja strukovna škola u Sisku, pogođenom potresom, čak je morala otkazati razred za tesara, zidara i armirača jer interesa nema.
U kontejneru u Vlahoviću pokraj Gline Đuro Mraković s obitelji živi već sedam mjeseci. Kaže, dosta mu je.
"Ma ne da ne želim, nego ne mogu. Probao sam jednu zimu nekako moram popraviti kuću. Tu ja stavljam ćebad to je kao da spavate vani. To nije napravljeno za zimu nego za more. A ovo kad je bilo 40 stupnjeva to nisi mogao ući unutra kao da ste u kotlu koliko je vruće", rekao je Đuro iz Vlahovića za RTL Potragu.
Nema tko ni srušiti kuću
Ne može čekati da mu država obnovi kuću. Ima žutu naljepnicu, odnosno, privremeno je neupotrebljiva. Vanjski su zidovi izdržali, krov je sam popravio, no unutra je kaos. Svi pregradni zidovi su popucali. Đuro kaže da nema izbora pa se sam odlučio primiti posla. Do jeseni mora završiti. Kada dođu poljoprivredni poslovi neće više imati vremena.
"Našao sam dva dečka koji rade na pilani. Oni mi dođu pomoći. Sad sam srušio, ako nađem kakvog zidara dobro, ako ne zidat ću sam. Vaser vagu i polako. Majstor može 20 kvadrata sazidati, a ja ću dva po dva", dodao je.
Postoje i kuće za rušenje. Niti je ima tko srušiti niti ima tko izgraditi novu. Branko je pristao da na zemljištu pored gdje je su nekad imali tzv. bajticu također srušenu u potresu sagradi manju - samo da obitelj ima gdje biti. Ima i građevinski materijal, ali i on ima isti problem. Nema tko.
"To već ima tri, četiri mjeseca. Nema. Neki dan kaže doći ćemo nađite nam smještaj. Da ćemo im dati obrok i neće da dođu", objasnio je Branko Kukoleća iz Majiskih Poljana.
Cijene materijala su urnebes
Cijene divljaju, kaže dogradonačelnica Gline i sama angažirana i upoznata sa svim problemima svojih sumještana.
"Imamo donatore za građevinski materijal za štalu. Ponude od građevinskih firmi su od 130 000 do 350 000 kuna. Em su cijene velike, em je otišao građevinski materijal em je otišla cijena rada. To izgleda kao da se netko bogati na tuđoj nesreći. Iz dana u dan se mijenjaju cijene. Od države obnove nema. Imamo problem i sa rušenjima objekata. Ljudi se snalaze, ali ne mogu podnijeti taj rast cijena", rekla je dogradonačelnica Petrinje Branka Bakšić Mitić.
Mario Šarec ima građevinsku tvrtku u Sisku i posla preko glave. Kao i svi građevinari muku muči s cijenama materijala. Na tržištu je, kaže, urnebes.
"Poskupjela je plastika, armatura, fasada i sve što ima veze s drvetom. Kubik je prije dva mjeseca koštao oko 1500 kuna sada 2850 kuna. A to je materijal koji je neophodan za sanaciju objekata stradalih potresom. U mojim cijenama je pokriven rad ali sam prisiljen dizati cijene zbog poskupljenja materijala. Ja vam sad ugovorim obiteljsku kuću koja je prije 2 mjeseca koštala 600 000 kuna sada košta 800 000. Bit ćemo prisiljeni investitorima reći da ćemo ili raskinute ugovore ili ne znam što jer po tim cijenama od prije dva mjeseca ne možemo raditi", pojasnio je Mario Šarec.
Potražnja za radnicima još će rasti
Rijetki su oni koji se vide u ovom poslu. Iz Ministarstva obrazovanja i znanosti kažu da je za jesenski upisni rok u sektoru Graditeljstva i geodezije ostalo 255 slobodnih mjesta. Upisali su 1308 učenika, ako izuzmemo četverogodišnje programe, u one trogodišnje - majstorske upisalo se njih tek 375. 118 keramičara, 83 rukovoditelja građevinskim strojevima, 77 montera suhe gradnje, 44 zidara, 17 tesara, 7 fasadera i niti jedan armirač.
Problem manjka radnika rješava se uvozom. Za njih danas radi 60 Ukrajinaca. Prošle godine cijeli građevinski sektor uvezao je 33.300 radnika. Najviše zidara 5.580, tesara 4.600, 6.200 građevinskih i pomoćnih radnika, 2.800 montera. Ove godine do sredine srpnja Hrvatska je uvezla 21.000 radnika.
Potražnja za radnicima još će rasti, poručuju iz Hrvatske gospodarske komore, pogotovo zbog potresa u Zagrebu i na Baniji. Posla u idućim godinama sigurno neće nedostajati. Procjenjuju da će za sva područja pogođena potresom nedostajati još 20 000 radnika.
