U Hrvatskoj je trenutačno aktivno više od devet milijuna kreditnih kartica, odnosno dvostruko je više kartica nego stanovnika. Građani ih najviše korise za kupnju namirnica i potrošačku elektroniku. S druge strane, većina građana kartice ne koristi za luksuz, već za golo preživljavanje.
"Mogu reći jedino da je gadno, ovako nisam nikad živjela", rekla je Julija Krajcinger iz Zagreba za RTL Danas. Bez obročnog plaćanja, život je mnogima postao nezamisliv.
"Većinom na rate, olakšam si tako ako kupujem neki komad namještaja lakše je tako nego dati na komad 4.000 kad su mala primanja", rekla je Jelka Marinić iz Zagreba.
'Hrana se kupuje samo na akcijama'
No, neki ipak izbjegavaju kartice u širokom luku: "Prije sam koristila kartice, tada sam bila blokirana i od tada više ne koristim kartice jer sam naučila živjeti život bez kartice. Pokrila sam se s onoliko novaca koliko imam", rekla je Marija Orešković iz Zagreba.
Neki uspijevaju i uštedjeti polovicu plaće: "Hrana se kupuje na akcijama, izvan akcije proizvodi ne postoje. Isto tako i odjeća, na zimskim i ljetnim rasprodajama, izvan toga ne postoji. Sve obveze se plate odmah, na početku mjeseca – znači, stanarina i režije, sve ono što je neizbježno i tako da na taj novac ne računate jer on nije vaš, i to je to", rekao je Zagrepčanin Ivan Milun.
Nemoguće je minus pretvoriti u plus
"Građani u načelu nisu ni svjesni što to znači, nisu svjesni toga da kupujemo sa osmijehom, a kasnije onda plačemo, odnosno plaćamo na rate", dodao je dopredsjednik udruge Blokirani Sarajko Baksa.
Plaćanje gotovinom, plansko kupovanje i praćenje troškova dobar su početak.
"Psihološki je dokazano da je manja bol plaćanja kad vi plaćate na kredit, na dug. Ali zašto ne to iskoristiti u našu korist, dakle obratno. Ako imamo toliku bol zbog duga onda ćemo biti motivirani da taj dug riješimo, dakle ne postoje pravila jer su ljudi različiti, prihodi su različit", rekla je predsjednica udruge Štedopis Marina Ralašić.
Iz pozicije straha nemoguće je minus pretvoriti u plus, kaže najpoznatiji hrvatski matematičar.
"Lijepo je trošiti na nešto što nam je zadovoljstvo, ali bitno je odrediti sebi, danas si mogu dozvoliti kavu, možda i neku čokoladu, ali nešto treće npr. kolač – neću", rekao je profesor matematike Toni Milun.
Dopuštene minuse koristi samo 32 tisuće građana, a prešutne njih čak 840 tisuća, što znači da 95 posto građana svih minusa su prešutni.
