Turski predsjednik Tayyip Erdogan više je puta zaprijetio da bi Ankara mogla izaći iz sporazuma o zaustavljanju izbjegličkog vala koji su EU i Turska potpisali prošle godine, kao odgovor na zabranu političkih skupova u zapadnoj Europi uoči turskog referenduma o širenju Erdoganovih ovlasti.
Ispuniti obveze prema Turskoj, ali...
"EU i Turska moraju ovome pristupiti trezveno. Usmjereni smo jedni na druge i moramo smiriti napetosti", rekao je švedski premijer Stefan Lofven na zajedničkoj konferenciji za novinare s hrvatskom predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović.
"Moramo ispuniti obveze prema Turskoj, ali Turska mora znati da destabilizacijom ne može ništa postići nego upravo suprotno", dodao je.
Najavio je da granične kontrole sa schengenskim susjedima, koje je vlada uvela prošle godine i produljila do svibnja, ostaju na snazi kao dio šireg europskog odgovora na migrantsku krizu.
Grabar-Kitarović, koja boravi u državnom posjetu Švedskoj, također je za deeskalaciju odnosa s Ankarom, a ako Turska ostvari svoju prijetnju i dodje do reaktiviranja tzv. balkanske migranske rute, podizanje ograda i zidova smatra zadnjim rješenjem.
"Ne želim fizičke prepreke između susjednih zemalja, to je zadnje rješenje. No, ono što ćemo raditi je štititi stabilnost i nacionalnu sigurnost zemlje, jer ne želimo postati sabirni centar za one koji zbog bodljikave žice na granici sa Slovenijom i Mađarskom nemaju kamo poći", istaknula je Grabar-Kitarović.
"Žice na granicama su tragedija za Europu"
Žicu, odnosno zid koje su na granici s Hrvatskom postavile Slovenija i Mađarska nazvala je "tragedijom za Europu".
"Prepreke nisu ondje bile ni za Hladnog rata. To je tragedija za odnose u Europi, za koncept solidarnosti i za ostale vrijednosti na kojima je utemeljena Europa, uključujući slobodu kretanja ljudi", istaknula je predsjednica.
Ističući više puta da bi blokada granice sa susjednom Srbijom bila zadnje rješenje, predsjednica je rekla da je "apsolutno nužno" ljudima i tehnikom pojačati tzv. zelenu granicu između dviju zemalja koje dijeli rijeka Dunav. Više od milijun izbjeglica i migranata iz Sirije, Iraka, Afganistana i drugih zemalja ušlo je 2015. u EU iz Turske preko grčkih otoka. Taj je priljev zaustavljen nakon što su Bruxelles i Ankara potpisale u ožujku 2016. sporazum vrijedan šest milijardi eura.
Švedska, zemlja od deset milijuna stanovnika, u tom je povijesnom migranstkom valu primila 244.000 tražitelja azila, najviše u Europi po glavi stanovnika. Hrvatska je bila isključivo tranzitna zemlja na balkanskoj ruti, glavnom pravcu za dolazak izbjeglica i migranata s Bliskog istoka u bogate zemlje zapadne Europe.
Prošle je godine u Švedsku stiglo samo 30.000 migranata, pošto je u ožujku 2016. balkanska ruta zatvorena, a Švedska, nakon desetljeća velikodušne useljeničke politike, uvela granične kontrole sa schengenskim državama i oštre propise o davanju azila.
