Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je u ponedjeljak da su prosvjedi, pa i oni protiv srbijanskog predsjednika, normalni u demokraciji, ali da politički marginalci ne smiju diktirati politiku i međudržavne odnose.
"Demokratsko je pravo prosvjedovati, ali ono što apsolutno ne mogu podržati je bilo kakvo vrijeđanje i govor mržnje", rekla je predsjednica na zajedničkoj konferenciji za novinare sa srbijanskim kolegom Aleksandrom Vučićem.
"Ne smijemo dopustiti da nam pojedinci s rubova političkog spektra diktiraju politiku. Politiku, međudržavne odnose trebamo diktirati mi, državnici i ogromna većina naših građana koja podržava posjet predsjednika Vučića Hrvatskoj", istaknula je.
Vučić je pak ironično reagirao na prosvjede koji su ga u ponedjeljak dočekali u Hrvatskoj zbog njegove uloge u poticanju lokalnih Srba na pobunu protiv hrvatskih vlasti 1990-ih.
On kaže da je iz automobila vidio transparente "Konju ne laži", "Četnik početnik", "Barabo vrati se u Srbiju".
"Nasmijao sam se na te poruke, konj je jedna plemenita životinja, kada bi nekog htio uvrijediti ne bih ga uspoređivao s konjem", rekao je Vučić na zajedničkoj konferenciji za novinare.
Prosvjednicima je poručio da on nije nikakav četnik, da mu u četnicima nije bio nijedan član obitelji niti je počinio nekakav zločin.
I hrvatskoj i srbijanskoj javnosti poručio je da moraju biti svjesne kako događaje iz prošlosti vide na posve različite načine.
"Ali, to ne smije biti razlog da ne razgovaramo, da jedni drugima pravimo probleme na bilo kojem mjestu ili da jedni protiv drugih vodimo hajke, harange ili kampanje", istaknuo je Vučić.
Granice
Hrvatska i Srbija pokušat će u iduće dvije godine bilateralno riješiti granicu na Dunavu, a ako u tome ne uspiju ići će na međunarodni sud ili arbitražu, rekli su predsjednici Hrvatske i Srbije.
"Naša je preporuka vladama da nastavimo o tome pregovarati bilateralno, još sljedeće dvije godine. Ako se u tome razdoblju ne dogovorimo o graničnim pitanjima, da se onda dogovorimo o izlasku pred međunarodno pravosudno tijelo", rekla je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.
Njezin srbijanski kolega je dodao da dvije zemlje imaju različite početne pozicije, Hrvatska se poziva na katastar, a Srbija na zakon koji smatra jačim pravnim aktom.
"Pokušat ćemo to riješiti bilateralnim putem u iduće dvije godine, ako to ne bude moguće ići ćemo pred pravosudna arbitražna tijela, čiju će pravomoćnu presudu prihvatiti i jedna i druga strana".
Na Dunavu je 136 od 262 kilometra granice između Hrvatske i Srbije.
Embargo na uvrede
Vučić je izjavio da je svojim suradnicima u Beogradu naredio da u idućih 100 dana ne vrijeđaju Hrvatsku, kako se ne bi otežavalo rješavanje brojnih otvorenih pitanja između dviju zemalja.
"U narednih 100 dana ćemo pokušati promijeniti atmosferu.....Svi državni dužnosnici imat će obvezu da ni na koji način ne uvrijede ne samo hrvatske dužnosnike već da se ponašaju odgovorno i da rade sve što je u njihovoj moći da imamo najbolje moguće odnose", istaknuo je srbijanski predsjednik.
Dodao je kako Srbi smatraju da je Hrvatska više vrijeđala Srbiju, a da Hrvati vjerojatno misle obrnuto.
"U svakom slučaju to će biti obveza svih predstavnika srpske politike u idućem razdoblju, bez obzira na to hoće li hrvatski političari i vlada na to odgovoriti pozitivno ili ne", istaknuo je Vučić.
Dokumenti i nestali
Srbijanski predsjednik vratio je u ponedjeljak Hrvatskoj dokumente iz Dvora na Uni koji su odneseni u Srbiju nakon Oluje 1995.
Vučić je u Zagreb sa sobom donio matične knjige rođenih, umrlih i vjenčanih iz te općine sa većinskim srpskim stanovništvom na Banovini.
Hrvatska od Srbije već godinama potražuje povrat kulturnog blaga, opljačkanog i odnesenog iz Hrvatske nakon Oluje kojom su u ljeto 1995. oslobođeni hrvatski krajevi pod kontrolom lokalnih Srba.
Vučić je također izjavio da je hrvatskim vlastima predao podatke o troje nestalih u ratu 1990-tih u Hrvatskoj.
"Donijeli smo tri imena za koja znamo gdje su stradali", rekao je Vučić.
Pojedinosti o identitetu, mjestu stradanja i nacionalnoj pripadnosti tih osoba nije naveo.
Srbijanski predsjednik kazao je prije toga da će učiniti sve što može da pomogne u pronalaženju nestalih osoba.
