Nakon što je jučer u HRT-ovoj emisiji 'Dobar dan, Hrvatska' gostovao novinar, publicist i tajnik udruge Društvo za istraživanje trostrukog logora Jasenovac Igor Vukić, koji je javnosti poznat po izjavama da u koncentracijskom logoru Jasenovac nije bilo nikakvih masovnih i serijskih ubojstava, čitatelj nam je poslao fotografiju papira kakve je Vukić dijelio na jednoj tribini u listopadu 2016. godine.
U spomenutoj je emisiji Net.hr-ov kolumnist, povjesničar Hrvoje Klasić odbio sudjelovati zbog Vukićevog revizionizma, a HRT se u međuvremenu ogradio od stavova iznesenih u toj tvrdnji, ali i voditelja koji su Vukiću aplaudirali poručivši im kako njihovi novinari "moraju poštovati zakon."
Urednica emisija Dobar dan, Hrvatska je Karolina Vidović Krišto, a jučerašnju su emisiju vodili Frano Ridjan i Marina Medved Pulić
'Službena brojka od 80.000 žrtava nema veze s onim što se u Jasenovcu događalo'
Naime, Vukić je široj javnosti donekle poznat po revizionističkim tvrdnjama o naravi i funkciji koncentracijskog logora Jasenovac prema kojima je to bio radni logor i sabiralište radne snage za njemačke tvornice te da ondje nije bilo nikakvih masovnih i serijskih ubojstava. Štoviše, Vukić i istomišljenici tvrde da je u Jasenovcu bilo tek "nekoliko skupnih egzekucija koje su bile posljedice odmazde za bjegove, disciplinske prekršaje ili pokušaje pobune".
"Naša istraživanja pokazuju da je to zapravo bio jedan zatvor, mjesto internacije za protivnike aktivne NDH koji su nešto učinili protiv nje. To je bilo i mjesto internacije jedne grupe Židova koji su bili izuzeti od općih deportacija kojima je bila izložena židovska populacija u sjevernom dijelu Hrvatske. Čak i prema dokumentima jugoslavenske tajne službe, UDB-e, ti ljudi su imali veću šansu preživjeti rat od onih koji su bili odvedeni u njemačke logore', rekao je Vukić u jučerašnjoj HRT-ovoj emisiji.
Vukić također tvrdi da službena brojka od 80.000 žrtava logora nema veze s onim što se ondje događalo. On ističe da je 1941. u logoru Jasenovac bilo 800 zatočenika, u veljači 1942. oko 1500, a u siječnju 1944. oko dvije tisuće. Logoraši su, ističe, ondje proizvodili hranu te razne predmete od metala i drveta, a imali su i privilegiju primati pakete i dopisivati se s rodbinom i prijateljima. Na spomenutom popisu od 80.000 žrtava logora je i 20.000 dječjih imena, a Vukić tvrdi da djece u Jasenovcu nije bilo.
'Zatočenici su mogli primati pakete i dopisivati se s rodbinom i prijateljima'
Da je u te tvrdnje siguran i da ih širi dalje, uvjerili smo se kad nam je jedan čitatelj poslao papir naslova "Nekoliko podataka o logoru u Jasenovcu", pun takvih revizionističkih tvrdnji. Taj je papir Vukić dijelio posjetiteljima jedne tribine koju je održao u listopadu 2016.
Na njemu, među ostalim, stoji da je logor u Jasenovcu bio radni logor u kojem su bili većinom Hrvati, protivnici NDH, a manjim dijelom Muslimani i Srbi. Piše i da je u logoru bila skupina Židova, njih 700-900, a ističe se također da "u jasenovačkom logoru nije bilo masovnih, serijskih ubojstava, te da je postojalo nekoliko skupnih egzekucija koje su bile tek posljedice odmazde za bjegove, pokušaje pobune ili disciplinske prekršaje".
Među tim "podacima" o Jasenovcu stoje i neki podaci koje je Vukić u srijedu ponavljao na javnoj televiziji. Dodaje se da je tamo postojala ambulanta i bolnica, te da je zatočenicima bilo dopušteno primati pakete, dopisivati se s rodbinom i prijateljima, te da je kući pušteno oko 1600 zatočenika prije roka.
Piše i da su logor napali partizani 1941., a prije bombardiranja angloameričkih i partizanskih zrakoplova 1945., veći broj zatočenika je preseljen u Njemačku. Dodaje se i da nakon rata u Jasenovac i okolicu dolaze novi zatočenici: pripadnici domobranskih i ustaških postrojbi i drugih oružanih formacija NDH, te zarobljeni njemački vojnici.
Foto: čitatelj Net.hr-a
