Glavni ekonomist Hrvatske narodne banke (HNB) Vedran Šošić kazao je, gostujući na televiziji N1, kako se ekonomske projekcije pogoršavaju, a gospodarski izazovi su sve lošiji. Govorio je i o recesiji.
“Recesije dolaze u puno boja, okusa i mirisa. Teško je reći jesmo li u recesiji dok ona traje. Obično odbori odlučuju o tome kad je početak i kraj, šest mjeseci ili godinu dana nakon što ona završi. Obično se definira kao dva uzastopna tromjesečja smanjenja gospodarske aktivnosti”, rekao je dodavši da to podrazumijeva pad u više djelatnosti.
Vjerojatnost recesije - 20 do 30 posto
U srpnju su, primjerice, smanjile se industrijska proizvodnja i građevinska aktivnost, a stagnirala je maloprodaja.
“Svi pokazatelji snažno usporavaju, čak i padaju, ali čekamo podatke za kolovoz i rujan. No, ono što smo vidjeli pokazuje veliko usporavanje gospodarske aktivnosti i može se reći da je vjerojatnost recesije 20 ili 30 posto, a možda i više od toga”, kazao je Šošić na N1.
Za uvođenje eura u ovim prilikama rekao je kako je to “u ovom trenutku definitivno štit.”
Rastu rate kredita s promjenjivom kamatom?
Savjet HNB-a u utorak je objavio da bi se postupno mogle povećati rate kredita s promjenjivom kamatom.
“Premda kamatne stope ne rastu, dio kredita - oni s promjenjivom stopom su vezani za EURIBOR koji je snažno porastao - za 3 postotna boda su povećani. Građani koji imaju kredite vezane za EURIBOR već su primijetili lagani rast kamatnih stopa, a to će se vjerojatno i nastaviti”, kazao je.
Dodaje da će to dijelom kočiti zakonska ograničenja visine kamatnih stopa.
“Međutim, kako kamatne stope budu rasle, tako se dva puta godišnje resetiraju ta zakonska ograničenja i ona će se vjerojatno dizati pa će se postupno i njima podizati rate”, kazao je Šošić.
'Građani mogu sjesti i razgovarati s bankama'
“Kod ostalih, NRS je najzastupljenija kamatna stopa, to je trošak financiranja bankovnog sustava, kamatna stopa koju banke otplaćuju na depozite, ona će vjerojatno reagirati s određenom odgodom, nešto sporije i slabije. Nama je važno da građani budu svjesni tog rizika. Svaki postotni bod povećanja kamate povećava rate. To najviše ovisi o ročnosti – što je veća ročnost kredita, to je veći rast rata. Građani moraju biti svjesni tog rizika. Ono što građani mogu napraviti jest razgovarati s bankama”, istaknuo je Šošić.
Kazao je i koji će kreditno zaduženi građani biti najviše pogođeni.
“Oni s najdužim rokovima dospijeća – 15, 20 i više godina – oni su najranjiviji na rast kamatnih stopa”, rekao je.
Što se tiče mehanizama zaštite, Šošić kaže da neke banke nude fiksne stope pod određenim uvjetima, a ako im to ne ponude, građani imaju i mogućnost prenošenja kredita u drugu banku.
