O prodaji narodnih obveznica i ekonomskim kretanjima u srijedu je za N1 govorio glavni ekonomist HNB-a, Vedran Šošić. Komentirajući narodne obveznice, Šošić je pojasnio da je dobro da država ima više potencijalnih ulagatelja, a i za građane da imaju više mogućnosti ulaganja.
"Postoje dvije zapreke za građane za kupnju obveznica. Prva je najmanji iznos koji možete uložiti - nekad je to znalo biti po sto tisuća kuna - i druga zapreka je što građani nisu mogli kod tog primarno izdavanja upisati obveznicu, odnosno mogli su isključivo kupovati na sekundarnom tržištu od banaka i fondova", pojasnio je Šošić.
Na pitanje, je li to sigurno ulaganje, Šošić je kazao da je sigurno za one koji obveznice drže do kraja. Cijene obveznica, naime, osciliraju na tržištu te je moguće zaraditi ili izgubiti na transakciji prije dospijeća obveznica.
"Prinosi se mijenjaju praktički dnevno. Ako gledate dvije do tri godine, na međunarodnim tržištima, prinosi su prošlih dana bili oko razina koje ministar spomenuo. Možda je sada to marginalno skočilo na nekih 3,4 posto, ali to su normalne dnevne oscilacije. Pretpostavljam da će institucionalni investitori također sudjelovati u tom upisu, a oni si sigurno ne bi dopustili ići ispod cijene sa svojim ponudama", kazao je Šošić o konačnoj cijeni obveznica.
Euro godi i narodnim obveznicama
Govoreći o zaduživanju u kontekstu uvođenja eura, Šošić je kazao da je HNB još na ljeto radio analizu kojom je utvrđeno da se Hrvatska zadužuje od 0,8 pa do 1 posto niže nego što bi bilo da nije uvela euro.
"Ne samo da su prinosi niži nego bi operacija sigurno bila puno kompliciranija da nismo uveli euro. Država će sigurno dio tog upisa iznosa, koji će ostvariti kroz izdavanje obveznica, možda i kompletan iznos, koristiti za otplatu inozemnog duga. Sada, zamislite da država primjerice od građana dobije milijardu i pol eura u kunama pa ih ide konvertirati u eure kako bi platila inozemnim vjerovnicima - radi pritisak na tečaj ili mora doći HNB-u pa se onda međunarodne pričuve smanje za taj iznos", pojašnjava Šošić dodajući da bi cijela operacija bila puno kompliciranija i neizvjesnija da Hrvatska nije uvela euro.
Uvođenje eura odgodilo rast kamatnih stopa na kredite
Šošić je pojasnio i kakva je, nakon uvođenja eura, situacija s podizanjem novih kredita te što uvođenje eura znači za postojeće kredite. Kazao je da je rast kamata na kredite poduzećima rastao krajem prošle godine jedan postotni bod u odnosu na sredinu prošle godine.
"Kod građana, krajem prošle godine nismo vidjeli zamjetniji rast kamatnih stopa. Ono što smo vidjeli je da su neke banke u siječnju promijenile uvjete - to je još uvijek blaže od onoga što se događalo u drugim zemljama europodručja. Recimo, krajem prošle godine, građani koji su kod nas podizali stambene kredite podizali su ih uz niže kamatne stope nego što su građani u Njemačkoj. Imamo zaoštravanje kamatnih stopa. To je način kako se središnje banke bore protiv inflacije. U Hrvatskoj je operacija uvođenja eura i otpuštanje viška likvidnosti usporila i odgodila proces podizanja kamatnih stopa", kazao je Šošić.
Za inflaciju je kriv i turizam
Komentirajući inflaciju, Šošić je kazao da je rasta cijena bilo u uslužnom sektoru.
"Obično se u siječnju cijene ne bi mijenjale, a ovdje je bio jedan statistički značajan rast cijena međutim, kad se uzme cijela potrošačka košarica, može se procijeniti da je to nekih 0,4 postotna boda. Cijene hrane jesu nešto porasle u siječnju međutim, taj rast cijena hrane je bio manje izražen nego rast cijena hrane u siječnju prošle godine", kazao je Šošić dodajući kako se već donekle vidi da je rast cijena hrane usporio te da je inflacija na silaznoj putanji.
"Ono što je razlog za oprez, ne samo u Hrvatskoj nego i u europodručju, je temeljna inflacija - koja isključuje volatilne cijene hrane i energije koje ne reagiraju na monetarnu politiku - ona je i dalje stabilna, 5,2 u europodručju u prosincu i u siječnju tako da temeljna inflacija još uvijek ne pokazuje znakove preokreta. Građani će, u smislu da je energija jeftinija i da hrana više neće toliko poskupljivati, malo odahnuti, ono najgore je, čini se, iza nas", kazao je Šošić te dodao da za središnje banke posao još nije gotov. Naime, kako bi se zajamčilo da inflacija ide prema ciljanoj razini od 2 posto, potrebno je vidjeti uvjerljivi preokret u temeljnoj inflaciji.
Na pitanje, zašto inflacija u Hrvatskoj pada sporije nego u ostatku eurozone, Šošić je pojasnio da prehrana i energija u hrvatskoj košarici imaju veći udio, a da su cijene hrane kod nas rasle brže od prosjeka.
"Drugi važan faktor je turizam koji je pogurao cijene. Imali smo iznimno dobru turističku sezonu i to je dodatno poguralo inflaciju u segmentu usluga", kazao je te dodao da je uvođenje eura, prema pokazateljima, rastu cijena 'doprinijelo' sa svega 0,4 postotna boda te da bi za toliko inflacija u siječnju bila niža da Hrvatska nije uvodila euro.
Inflacija do kraja godine 5 do 6 posto
Komentirajući rast BDP-a, Šošić je kazao da je procjena za četvrto tromjesečje prošle godine stagnacija u odnosu na treće tromjesečje.
"Ako bude stagnacija ili nekakav blagi plus, to znači da Hrvatska neće biti u recesiji. Ako bude blagi minus, - 0,1 ili - 0,2 to bi možda, onako strogo formalno, bilo dovoljno da se proglasi da je Hrvatska u recesiji međutim, suštinski nema nikakve razlike između tekućeg rasta od nule i - 0,1. Mi jesmo negdje na rubu te recesije, očekuje se da će početkom ove godine i taj rast lagano oživjeti i naša su očekivanja da će - i uz takva relativno nepovoljna kretanja na kraju prošle godine - rast biti 1,4 posto", kazao je Šošić te najavio nove projekcije u ožujku uz napomenu da HNB možda neće toliko podizati projekcije rasta.
Ipak, kaže da su oni najgori scenariji iza nas, a što se inflacije tiče, glavni ekonomist HNB-a za ovu godinu najavljuje očekivanje prosječne inflacije od 7,5 posto uz napomenu da nas više razine inflacije očekuju u prvom dijelu godine te da bi se ona prema kraju godine trebala smanjiti na 5 do 6 posto.
