Tvrtko Korbar iz Hrvatskog geološkog instituta objasnio je razliku između potresa kod Zagreba 22. ožujka prošle godine i onog kod Petrinje 29. prosinca te kako dolazi do potresa u Hrvatskoj.
"Ovo je prvi potres u zemlji gdje je došlo do ovako velikih promjena i pomicanja tla. Radimo na istraživanju, radi se na aktivaciji dubokih, krustalnih rasjeda vertikalnog sustava. Radi se o strike-slip rasjedima", kazao je Korbar gostujući na N1 televiziji.
'Medvednica se nagurava prema Zagorju'
Kod potresa u Zagrebu je došlo do reversnog kretanja rasjednih krila jednog preko drugog, kaže.
"Laički, Medvednica se nagurava prema Zagorju. To je navlačni rasjed. Kod potresa u Petrinji se radi o sustavu rasjeda s horizontalnom kretanjem krila. To su subvertikalni rasjedi i zbog toga imamo ovakve specifične manifestacije na površini", rekao je Korbar.
U globalnim razmjerima opasniji su potresi navlačnih rasjeda, kaže.
"Na kontaktima oceanskih i kontinentalnih ploča imamo velike subdukcije. Poznati su veliki potresi iz Japana, kada se u oceanima javljaju cunamiji. Kod nas nema takvih odnosa velikih ploča, kod nas se sve događa unutar gornjih dijelova kore, ove potresne manifestacije", kazao je Korbar.
'Slijed potresa aktiviran u Petrinji trajat će godinu dana'
Napomenuo je kako je teško reći koji je od ta dva potresa bio opasniji. "Možda je petrinjski bio veće iznenađenje", kaže.
Na pitanje o budućim očekivanim intervalima oslobađanja energije kazao je da to ovisi o kretanjima Jadranske mikroploče Adrije prema sjeveru.
"To kretanje je u milimetarskim pomacima, 5-6 milimetara. To se do Zagreba smanjuje, a svaki rasjed u području Dinarida amortizira, smanjuje jedan do dva milimetra godišnje to kretanje. To se kretanje tijekom godina nakuplja i na sjecištima aktivnih rasjeda i u jednom trenu dolazi do sloma. Na sto godina nakupi se jedan do dva metra te potencijalne energije, koja se na aktivnom rasjedu oslobađa. Zemlja je nepredvidiva, to su prirodni procesi. Slijed potresa aktiviran velikim potresom u Petrinji trajat će sigurno godinu dana. Na nekom drugom sjecištu može se dogoditi novi potres koji će pokrenuti sličan slijed u budućnosti. Kada će se to dogoditi… Znanost još nije na toj razini da bi mogla dovoljno ulagati u takva istraživanja", rekao je.
