Osim lokacije škole i obrazovanja roditelja, na rezultate učenika utječe obrazovanost njihovih učitelja i ravnatelja, je li škola matična ili područna, rad u smjenama, veličina škole, terenska nastava, spol i staž učitelja, je li učenik putnik, njegov obiteljski status i vlastiti spol.
U prosjeku se pokazalo da su najuspješnije škole, odnosno učenici u velikim urbanim središtima, posebno Zagrebu. No, i u gradu postoje dijelovi u kojima su rezultati bolji, piše Večernji list.
Dojam je tako da su najbolje škole u središtima velikih gradova, a prema periferiji sve su lošije. Također, dobra razredna nastava nije jamstvo uspješnosti u predmetnoj nastavi.
Istraživanje je pokazalo da lošije rezultate imaju područne škole (ima ih 441), a od ukupno 844 škole 609 ih ima učenike putnike, što također negativno utječe na rezultate. Čak 372 škole imaju zastupljenu nestručnu nastavu.
"Da bi škole bile uspješnije, prije svega se mora intervenirati u njihova statusna obilježja, odnosno raditi s osnivačima, gradovima i županijama, na osamostaljenju područnih škola, ulagati u one koje su na područjima od posebne državne skrbi, organizirati dodatnu nastavu za djecu niže obrazovanih roditelja i rasteretiti programe", komentirao je voditelj istraživanja Josip Burušić.
Dodaje da je ipak presudan utjecaj obitelji, što je još 80-ih godina prošlog stoljeća pokazao tzv. Colemanov izvještaj o stanju obrazovanja u SAD-u.
Psihologinja prof. Mirjana Nazor smatra da je utjecaj obitelji presudan, ali i da je važna motiviranost učitelja i njihova spremnost da učenicima kojima je to potrebno pruže pomoć koju će njihovi sretniji vršnjaci dobiti u roditeljskom domu.
Tvrdi da su našem obrazovnom sustavu nužne velike promjene.
"Nastava je još predavačka s gomilom podataka i s premalo poticaja djetetu da razmišlja i zaključuje. Od učenika ne treba tražiti da pamte činjenice nego ih treba naučiti kako učiti", ističe psihologinja Nazor.
Na regionalne razlike u rezultatima upozorava i prof. Nikola Pastuović, voditelj projekta podizanja i ujednačivanja kvalitete obveznog obrazovanja u RH.
"Razlike su posljedica različitih kadrovskih, tehničkih i materijalnih uvjeta u školama. Ti su uvjeti vrlo neujednačeni", rekao je prof. Pastuović.
Upozorio je da je za ujednačivanje uvjeta, koji bi u jednak položaj doveli sve učenike i škole, potrebno intenzivno ulaganje, što u financijskoj oskudici nije jednostavno učiniti. Uz to, treba podići kvalitetu obrazovanja nastavnika, znatno im povisiti plaće kako bi ih se stimuliralo da biraju prosvjetna zanimanja, a za to također treba mnogo više novca u sustavu obrazovanja, piše Večernji list.
Prethodni članci:
arti-201004220329006 arti-201002260122006
