Jedan od sedmorice potpisnika zahtjeva za pomilovanje Josipa Perkovića i Zdravka Mustača, Krešimir Ćosić, povukao je svoj potpis s pisma predsjedniku Republike.
Za RTL poručuje - ne želim sudjelovati u političkim sukobima. Ostali generali danas šute. Kažu, sve je rečeno u pismu.
Odgovora još nema ni s Pantovčaka gdje bi odmah nakon uskršnjih blagdana pismo trebalo stići. Hoće li predsjednik koji se protivi instituciji pomilovanja napraviti iznimku? Ilija Radić...
Dan nakon pisma kojim su uzdrmali političku scenu, generali šute. Kažu, sve što su imali reći o zahtjevu za pomilovanje Josipa Perkovića i Zdravka Mustača rekli su u pismu koje je ekskluzivno u RTL-u Danas objavio Perkovićev odvjetnik. Pomilovanje, objasnio je, traže zbog njihovog doprinosa u Domovinskom ratu, što je naglasio jedan od potpisnika s kojim je sve dogovarao, a čije ime ne otkriva.
Anto Nobilo, Perkovićev odvjetnik:
"On je rekao da bi uvijek potpisao takav stav koji bi mogao pomoći Perkoviću i Mustaču jer je s njima radio 1991. i zna koliki su oni napravili doprinos u obrani Hrvatske. Ja sam ga pitao da li bi onda htio neki tekst u tom smislu potpisati, on kaže: 'Da, ali ne samo ja. Ja sam siguran i moji kolege.'"
No, neki od potpisnika predomislili su se i prije nego je pismo krenulo prema Pantovčaku. General Krešimir Ćosić je svoj potpis već povukao. Za RTL poručuje da ne želi biti dio političkih sukoba, ali ne spori Perkovićevu značajnu ulogu u osiguravanju naoružanja za Hrvatsku vojsku u vrijeme embarga na uvoz oružja.
"Mogu, dakle, naglasiti da je gospodin Perković u Domovinskom ratu dao značajan doprinos obrani RH i o tome svakako treba voditi računa s obzirom na njegovu poodmaklu životnu dob i njegovo opće zdravstveno stanje. Nadam se da u Hrvatskoj postoje neke druge institucije koje o svemu tome trebaju voditi računa, a ne umirovljeni hrvatski generali", poručio je Ćosić.
Iz predsjednikovog ureda nema nikakvih službenih reakcija na inicijativu generala. Neslužbeno, prije odluke tražit će razgovor s potpisnicima. No, još u kampanji je izrekao svoje mišljenje o predsjedničkom pomilovanju:
"Treba ukinuti kvazimonarhističku božansku ovlast predsjednika da pomiluje."
I u skladu s tim se ponašao. Do sada je na stol dobio 274 zahtjeva za pomilovanjem. Nije ispunio niti jedan. No, pitanje je hoće li tu praksu nastaviti kada su u pitanju osuđenici zbog čijeg je izručenja 2013. godine na poziciji predsjednika Vlade mijenjao Ustav.
Izmjenama zakona o pravosudnoj suradnji, kolokvijalno nazvanim Lex Perković tri dana prije pristupanja Hrvatske Europskoj uniji Milanović je razljutio Njemačku i Bruxelles, želeći da se Perkoviću i Mustaču, tada osumnjičenicima za ubojstvo emigranta Stjepana Đurekovića sudi u Hrvatskoj, a ne u Njemačkoj, gdje je zločin 1983. počinjen.
"Ako je bilo zločina, to ćemo sami riješiti. Naš grijeh, naš teret, naša obaveza", kazao je tada još kao predsjednik Vlade RH.
Gordan Jandroković je tada kao saborski zastupnik rekao: "Kad bi se svi ponašali kao što se danas SDP ponaša, onda bi svi kad bi zaprimili Europski uhidbeni nalog pokretali postupke kod sebe doma. I tada bi srušili cijeli koncept Europskog uhidbenog naloga."
A Davorin Mlakar, također iz HDZ-a: "Vlada štiti udbaše ubojice i one koji su sudjelovali u teroru države protiv svojih vlastitih građana."
Perković i Mustač su odlukom hrvatskih sudova ipak izručeni i nakon 22 mjeseca suđenja u Munchenu osuđeni su na doživotni zatvor. Odobreno im je izdržavanje kazne u Hrvatskoj gdje je kazna preinačena Perkoviću na 30 godina, Mustaču na četrdeset.
Nakon osam odsluženih godina, generali traže njihovo puštanje. Među njima i onaj koji se u politička pitanja nikada nije uplitao. Dakako, govorimo o Anti Gotovini
"Je li vas iznenadilo što je Gotovina to potpisao?", pitanje je upućeno Nobilu, a on je odgovorio:
"Njih je tamo bilo - mislim da je Rojs danas rekao - 14, 15 ili 16 što su stvarali Hrvatsku vojsku i oni su dosta povezani. I ja sam računao da bi Ante Gotovina mogao to napravit kao iznimku."
Teška odluka je sada na predsjedniku Milanoviću. Hoće li osuđeni agenti jugoslavenskih tajnih službi biti prvi koje će u svom mandatu pomilovati?