Iako nije bilo nikakvih žrtava, materijalna šteta postoji, i cijena popravka neće biti zanemariva, piše 24sata.
Mogući su i daljnji potresi, slabiji ali i jači, koji bi mogli rezultirati strašnijim posljedicama. Dežurna seizmološka služba navodi kako je od potresa ugrožena cijela dalmatinska obala. Uzrok tome je dio jadranskog tla koje se podvlači pod Dinaride. To se događa zbog kretanja Afričke ploče prema Euroazijskoj.
Dio Hrvatske uz granicu sa Slovenijom trese se zbog micanja Dinarida i Alpa, a na području Slavonije zbog micanja planina u središnjem dijelu.
Povijesni pregled potresa u Hrvata
Državna uprava za zaštitu i spašavanje raspolaže podacima o potresima sve od 361. godine. Tada je zbog razornog potresa u more propao grad Cissa (danas Caska) na otoku Pagu. Jednako snažan potres potpuno je porušio Dubrovnik 1667. te je tad poginulo 3000 ljudi. Ta se trešnja osjetila sve do Carigrada i Napulja.
Za stupanj manji potresi, 9 prema Mercalijevoj ljestvici (pustošni potres), zabilježeni su čak 21 put na našem području. Zadnji takav zabilježen je u rujnu 1996. godine na području Stona. Nakon njega je na tom području uslijedilo nevjerojatnih 2000 manjih potresa, a šteta na građevinama je bila ogromna.
U potresu 1880. porušen je i velik dio Zagreba, koji je tad imao oko 30.000 stanovnika. Neki su poginuli i ranjeni, a najveća šteta bila je upravo na katedrali sv. Stjepana, zagrebačkoj stolnoj crkvi.
Ako bi tako jak potres danas zatresao glavni grad, posljedice bi bile višestruko izraženije. Uži centar grada bio bi porušen te bi izvlačenje zarobljenih trajalo danima. Dok bi se to obnovilo, prošla bi desetljeća.
Prema podacima Ureda za upravljanje hitnim intervencijama najugroženiji je sjeverni, a pogotovo sjeveroistočni dio Zagreba. To se odnosi na područje Markuševca, Remeta i Dubrave. Granični rasjedi ispod grada pružaju se između Podsuseda, Markuševca i Kašine te Kerestinca, Ilice, Maksimira i Lužana. Paralelno uz to u dolini Save postoje još dva rasjeda na potezu Stupnik - Novi Zagreb - Dubrava - Sesvete.
Najugroženije županije i gradovi
Od pustošnog potresa jačine 9 prema Mercalijevoj ljestvici ugrožene su Zagrebačka, Krapinsko-zagorska, Sisačko-moslavačka, Splitsko-dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska, Brodsko-posavska, Požeško-slavonska i Bjelovarsko-bilogorska županija te Grad Zagreb. Na ugroženim područjima živi oko milijun stanovnika Hrvatske, oko četvrtine ukupnog stanovništva.
Prema procjeni rizika od katastrofa, na području koje mogu pogoditi najrazorniji potresi bilo bi oštećeno 124.578 stanova koji su sagrađeni do 1964. godine. Mnogi bi se urušili, ne bi bili pogodni za stanovanje.
Krov nad glavom izgubilo bi nevjerojatnih 384.946 ljudi. Također, bili bi urušeni oni najstariji i najljepši dijelovi starih gradova. Najvidljiviji bi učinci potresa bili u Splitu, Dubrovniku, Zadru, Šibeniku, Trogiru, Puli, Rijeci, Gospiću, Karlovcu, Sisku, Zagrebu, Požegi, Slavonskom Brodu, Varaždinu i Vukovaru.
Samo ove godine Seizmološki zavod zabilježio je 23 potresa u Hrvatskoj, koje su osjetili mnogi građani. Iako nisu bili razorni, bili su dovoljni da izazovu brigu u zaštitu ljudi i njihovih domova. Zabilježeni su i potresi u susjednim zemljama, Sloveniji, BiH i Italiji, koji mogu utjecati i na naše područje.
