Najviše ispitanika (32%) želi raditi u privatnoj tvrtki u stranom vlasništvu, zatim u hrvatskoj instituciji (19%), dok bi ih 16% voljelo stranu instituciju za poslodavca, otkrivaju podaci iz istraživanja Poslodavac Prvog Izbora. Najmanje ispitanika, njih 14%, bira državnu tvrtku.
Bez obzira na spol, najviše bi ispitanika radilo u privatnoj tvrtki u pretežno stranom vlasništvu; 35% muškaraca i 31% žena. Više bi žena (20%) nego muškaraca (15%) željelo raditi u hrvatskoj, ali i stranoj instituciji (17% žena i 14% muškarca), dok bi muškarci u većoj mjeri od žena radili u privatnoj tvrtki u pretežno domaćem vlasništvu (19% muškaraca i 15% žena). U tvrtki u pretežno hrvatskom državnom vlasništvu željelo bi raditi 14% muškaraca i 14% žena.
Ispitanici iz najmlađe dobne skupine (do 32 godine) prvenstveno bi željeli raditi u privatnoj tvrtki u pretežno stranom vlasništvu (33%), jednako kao i ispitanici drugih dobnih skupina (35% ispitanika u dobi od 33 do 43 te 28% onih starijih od 44 godine). Ispitanici stariji od 44 godine u većoj mjeri bi nego ispitanici ostalih dobnih skupina željeli raditi u domaćim i stranim institucijama te u tvrtkama u pretežno hrvatskom državnom vlasništvu. Najmlađi bi ispitanici u većoj mjeri nego druge dobne skupine radili u privatnim tvrtkama u pretežno domaćem vlasništvu (18% ispitanika do 33 godine, 15% ispitanika u dobi od 33 do 43 godine te 13% ispitanika starijih od 44 godine).
Bez obzira na radni status, najviše ispitanika željelo bi raditi u privatnoj tvrtki u pretežno stranom vlasništvu.
Zaposleni ispitanici otvoreniji su za rad u tvrtki koja je u pretežno stranom privatnom vlasništvu (34%), dok bi nezaposleni ispitanici (16%), u većoj mjeri nego drugi najradije radili u tvrtki u pretežno hrvatskom državnom vlasništvu ili hrvatskoj instituciji (23%). U privatnim tvrtkama u pretežno domaćem vlasništvu radije bi nego pripadnici ostalih skupina radili ispitanici koji se još školuju (21%).
Ispitanici svih stupnjeva obrazovanja prvenstveno bi htjeli raditi u privatnoj tvrtki u pretežno stranom vlasništvu, iako je takvih najviše među ispitanicima s visokom stručnom spremom (36%), a najmanje među ispitanicima sa srednjom stručnom spremom (30%). Ispitanici sa visokom stručnom spremom su u manje zainteresirani za zaposlenje u tvrtkama u pretežno državnom vlasništvu (10% ispitanika s visokom stručnom spremom, 13% ispitanika s višom i najviše ispitanika sa srednjom stručnom spremom, 16%).
Gotovo polovica zaposlenih ispitanika često razmišlja o promjeni poslodavca
Većina zaposlenih ispitanika, njih 48% često razmišlja o promjeni poslodavca. 34% zaposlenih ispitanika ponekad razmišlja o promjeni poslodavca, dok svega 18% ispitanika uopće ne razmišlja o promjeni poslodavca.
Muškarci i žene u podjednakoj mjeri (ne) razmišljaju o promjeni poslodavca: 16% muškaraca i 19% žena uopće ne razmišlja o promjeni poslodavca. O promjeni poslodavca često razmišlja 48% žena i 47% muškaraca.
Suprotno uvriježenom mišljenju da su mlađi sudionici tržišta rada skloniji češće mijenjati poslodavce, oni u najmanjoj mjeri često razmišljaju o promjeni poslodavca (45%). Oni također u najvećoj mjeri uopće ne razmišljaju o promjeni poslodavca (23%). U najvećoj mjeri o promjeni poslodavca često razmišlja skupina starija od 44 godine (48%).
Gotovo da i nema razlika u tome koliko često razmišljaju o promjeni poslodavca među ispitanicima različitih stupnjeva obrazovanja. 48% s visokom i srednjom te 47% ispitanika s višom stručnom spremom često razmišlja o promjeni poslodavca.
Spremnost na preseljenje
Više od trećine ispitanika nije spremno na preseljenje u drugu državu (38%), gotovo dvije trećine ispitanika (62%) sklono je razmišljati o preseljenju. Preseljenju su skloniji muškarci, nego žene; njih 71% preselilo bi u drugu državu dok je takvih kod žena 58%. Preseljenju su skloniji mlađi ispitanici, njih dvije trećine (65%) spremno je na preseljenje, dok je isto spremno 58% ispitanika u dobi od 33 do 43 godine te 60% ispitanika starijih od 44 godine.
Od ispitanika koji su spremni preseliti to bi u najvećem broju slučajeva učinili u Njemačku (23%) i Austriju (16%) iza kojih slijede Švicarska (11%) i Velika Britanija (10%).
