Koja je Vaša vizija Šibenika i kako se krećete prema ostvarenju te vizije? Koje je projekte vlast završila u ovom mandatu u Šibeniku, a koji projekti su još u pripremi? Konkretna vizija Šibenika zapisana je u Strategiji razvoja, koju smo, prvi put u posljednjih dvadeset godina, donijeli prošle godine. U njoj se Šibenik vidi kao centar zelenih industrija Jadrana, pri čemu se želio staviti naglasak na snažnu industrijsku tradiciju Šibenika, koju je potrebno prilagoditi zahtjevima budućnosti.
Šibenik vidim kao gospodarski uspješan grad ugodan za život, koji se polako širi, ali je zato jako porasla kvaliteta života njegovih građana. U tom smjeru se kreću i projekti, od onih koji utječu na kvalitetu života građana, kao što je izgradnja osnovne škole na Meterizama i dovođenje vodovodne mreže u naselje Boraja, preko onih usmjerenih gospodarskom razvoju, među koje možemo ubrojiti izgradnju infrastrukture i proširenje poduzetničke zone Podi, izgradnju inovacijskog pomorskog centra iNavis, te izgradnje marine i hotela na poluotoku Mandalini, do onih koji valoriziraju postojeće vrijednosti i stvaraju novi identitet Šibenika, kao što je novo gradsko kupalište Banj, konačno postavljanje spomenika velikanu Draženu Petroviću, uređenje ljetne pozornice na tvrđavi Sv. Mihovil i kvalitetna suradnja i domaćinstvo jednom od najznačajnijih glazbenih događaja u Hrvatskoj – festivala Terraneo. Ovdje je pobrojan samo dio projekata koji su pokrenuti i/ili dovršeni u posljednje tri godine mandata aktualne gradske vlasti na čelu sa SDP-om.
Što držite najvećim problemima u Šibeniku? Najveći problem Šibenika je stanje duha, koje je, kao posljedica 20-godišnjeg propadanja grada, još uvijek puno pesimizma, negativizma i destruktivnosti. To ima za posljedicu nemogućnost da se postigne konsenzus, čak i oko osnovnih razvojnih pitanja, i iziskuje ogroman utrošak energije na pogrešne stvari – politikantstvo i nekonstruktivne konflikte. Najveći problem Šibenika je u ovom trenutku, čini mi se, raskorak u kojem se našao tek pokrenuti zamašnjak razvoja i stanje duha koje je, kao posljedica dvadesetogodišnjeg propadanja grada, još uvijek puno pesimizma, negativizma i destruktivnosti u društvenim odnosima u gradu. To loše stanje duha ima za posljedicu nemogućnost da se postigne konsenzus, čak i oko osnovnih razvojnih pitanja, i iziskuje ogroman utrošak energije na pogrešne stvari – politikantstvo i nekonstruktivne konflikte. Usudio bih se reći da to nije samo problem Šibenika, nego i dobrog dijela Hrvatske, no siguran sam da će Šibenčani naći snage da počnu vjerovati u sebe i svoje sposobnosti.
Koja je vizija turističkog razvoja grada? U Šibeniku nema nijednog hotela, a smještajni kapaciteti su mizerni. Što se radi po tom pitanju? Kakvi su dosadašnji rezultati? Vidi li se rast i što namjeravate učiniti po pitanju razvoja turističke ponude i privlačenja turista u Šibenik? Problem nedostatka turističkih kapaciteta dugogodišnji je problem Šibenika i on je posljedica gotovo polustoljetne snažne industrijske tradicije u kojoj je turizam, u samom gradu, bio zanemarivan. U samom gradu imamo oko 500 ležaja kod privatnih iznajmljivača, a moram vas ispraviti, imamo i hotel Jadran, no koji zahtijeva, po mom sudu, temeljito preuređenje. Ono što gradska uprava radi i namjerava i dalje raditi, to je stvaranje motiva za dolazak turista u Šibenik i razloga da se u Šibeniku zadrže. Držim da smo na tom polju u prethodne tri godine dosta učinili: nakon pola stoljeća Šibenik je napokon dobio uređeno gradsko kupalište u srcu grada, koji je La Republica proglasila jednim od 10 najljepših gradskih kupališta u Europi. Obogatili smo turističku ponudu ovog ljeta s čak 17 festivala, a Terraneo, koji je ove godine posjetilo preko 30.000 ljudi, spada u top ten glazbenih festivala u Europi.
Uspješno smo osigurali sredstva iz fondova Europske unije i pokrenuli uređenje ljetne pozornice na tvrđavi Sv. Mihovil, za koju sam siguran da će svojim jedinstvenim pogledom i pozicijom postati jedna od najatraktivnijih pozornica u Europi. U planu nam je pokrenuti turističku valorizaciju preostalih triju tvrđava koje okružuju Šibenik, a u budućem turističkom razvoju važnu ulogu bi trebalo imati i područje bivše Tvornice elektroda i ferolegura, koje sa svojih infrastrukturno opremljenih 272.000 m2, smještenih direktno uz obalu i u neposrednoj blizini Šibenske katedrale, predstavlja jedan od najvećih investicijskih potencijala u hrvatskom turizmu, te otok Obonjan, čija je turistička valorizacija zastala zbog neodgovornog ponašanja naših prethodnika čije posljedice, ni nakon četiri godine mandata, nismo uspjeli otkloniti.
Okosnicu visokoškolske budućnosti Šibenika trebao bi činiti budući studij zaštite okoliša i energetike, koji se pokreće u suradnji sa Sveučilištem u Zagrebu. Riječ je o novom, za budućnost iznimno važnom znanstvenom području, koje se uklapa i u već spomenutu viziju Šibenika kao centra zelenih industrija Jadrana, zacrtanu u Strategiji razvoja.S druge strane pokrenuta investicija turske Dogus grupe, u marinu za megajahte i hotel na poluotoku Mandalini, predstavlja najveću investiciju u hrvatski turizam posljednjih godina. Mislim da je sve gore nabrojeno dovoljan razlog da na šibensku turističku budućnost počnemo gledati sasvim drugim očima.
Grad Šibenik još nema sveučilište. Studentska menza nije radila godinu dana. U gradu praktički nema studenata. Kako to komentirate i što radite po tom pitanju? Okosnicu visokoškolske budućnosti Šibenika trebao bi činiti budući studij zaštite okoliša i energetike, koji se pokreće u suradnji sa Sveučilištem u Zagrebu. Riječ je o novom, za budućnost iznimno važnom znanstvenom području, koje se uklapa i u već spomenutu viziju Šibenika kao centra zelenih industrija Jadrana, zacrtanu u Strategiji razvoja. U tu svrhu i uz pomoć vlade Zorana Milanovića, na raspolaganje smo dobili kompleks bivše vojarne Palacin, na kojem bi trebalo biti locirano buduće visoko učilište, sa svim potrebnim pratećim sadržajima. Veleučilište u Šibeniku koje već postoji, nažalost, ni kadrovski ni organizacijski trenutačno nije u stanju ponuditi visoko obrazovanje, na onoj razini kakvu Šibenik priželjkuje, no grad na njegovo funkcioniranje nema gotovo nikakav utjecaj.
Kako Šibenik stoji financijski, molim Vas u konkretnim brojkama? Proračun Šibenika iznosi 196 milijuna kuna. Vrlo dobro se puni, tako da do kraja godine neće biti potrebe za rebalansom. Brojne kosture iz ormara, naslijeđene iz prethodnog mandata, sanirali smo u prve dvije godine i sada se "lakše diše", a moram priznati da i nakon promjene vlasti na državnoj razini, kod Vlade RH nailazimo na kud i kamo veće razumijevanje za naše projekte.
Kakva je socijalna politika gradske vlasti? Socijalna politika, nažalost, uvijek je limitirana financijskim kapacitetima grada. U ovim teškim vremenima, u protekle tri godine, uspjeli smo povisiti naknade za novorođenu djecu, osigurati stipendiranje studenata za deficitarna zanimanja i zadržati razinu socijalne pomoći najugroženijim građanima. Posebna briga se posvećuje i umirovljenicima kroz subvencioniranje javnog prijevoza i pomoć koju pruža gradska ustanova Centar za pomoć i njegu u kući.
Što je pokrenuto od gospodarskih projekata? Najvažniji gospodarski projekti, na području proizvodnje, vezani su uz gospodarsku zonu Podi. U protekle tri godine tu je izgrađeno novih 3,2 km prometnice s infrastrukturom, zona je novom cestom spojena s autocestom, pokrenut je postupak njenog proširenja za oko milijun novih kvadrata, a u fazi realizacije je i njeno povezivanje s kolektorom. Sve to za posljedicu je imalo povećanje broja tvrtki s 12 na 16 i zaposlenih s 500 na preko 600. Osim toga, sklopljeno je desetak novih ugovora s investitorima, od kojih su neki već započeli s gradnjom proizvodnih pogona, a drugi će izgradnju pokrenuti do proljeća naredne godine. U ovom valu proširenja očekuje se 200 do 300 novih radnih mjesta u proizvodnji.
Pomorsku orijentaciju Šibenika bi trebao osnažiti novootvoreni inovacijski centar iNavis, koji bi, s brodogradilištem NCP, trebao činiti važnu okosnicu budućeg iskorištavanja pomorskih potencijala Šibenika. Gradnjom dvaju novih trgovačkih centara poboljšana je trgovačka ponuda, ali i osiguran dio novih radnih mjesta. Osim toga, značajan poticaj gospodarskom razvoju daju i ranije spomenute realizirane i pokrenute turističke investicije.
Socioekonomska slika Šibenika je loša. Dovoljan je podatak da je prosječna šibenska neto plaća u drugom kvartalu 2012. bila manja čak 19 posto od hrvatskog prosjeka. Kako to komentirate? Kakva je odgovornost aktualne vlasti za takvu situaciju? Nema smisla žaliti za sad već davno učinjenim greškama i propuštenim prilikama, nego u svim svojim aktivnostima nastojimo privući investitore i poduzetnike kako bi otvarali radna mjesta. Teška ekonomska situacija je, uz aktualnu svjetsku gospodarsku krizu, prvenstveno posljedica bolne tranzicije iz industrijskog u postindustrijsko društvo, koju je Šibenik prošao i još prolazi. U njoj su, po mom mišljenju, napravljene određene greške, jer držim da postupak deindustrijalizacije nije trebao biti tako radikalan i da se dio bivše industrijske snage, pametnijim odlukama u devedesetim godinama, zasigurno mogao sačuvati. Također držim i da nema puno smisla žaliti za sad već davno učinjenim greškama i propuštenim prilikama, nego u svim svojim aktivnostima nastojimo privući investitore i poduzetnike kako bismo otvarali radna mjesta.
Što je gradska vlast učinila za poboljšanje poduzetničke klime? Vjerojatno bi najbolji odgovor dali poduzetnici koji su u posljednje tri godine došli u Šibenik i tu pokrenuli poslovne projekte: od velike i snažne turske Dogus grupe, preko nositelja norveškog razvojnog projekta iNavis, do organizatora festivala Terraneo i desetak novih investitora u poduzetničkoj zoni. Gradska uprava je za sve njih, kao i za sve druge poduzetnike otvorena i nastoji im pomoći u rješavanju prepreka na koje nailaze u poslovanju. Najviše što neka gradska uprava može učiniti za poboljšanje poduzetničke klime je kvalitetno, profesionalno i brzo raditi svoj posao i to se trudimo i činiti.
Tužili ste se na bivšu vladu Jadranke Kosorda ima maćehinski odnos prema Šibeniku te da gradu ne želi ustupiti vojarne. Kakvo je sada stanje s tim? Nakon promjene Vlade, odnos prema Šibeniku je značajno promijenjen, pa su tako neke od napuštenih vojarni prenesene gradu na korištenje, a neke su u fazi prenošenja. To je, uz pomoć u proširenju gospodarske zone Podi, stvaranja preduvjeta za dovršetak sanacije područja bivše Tvornice elektroda i ferolegura i financijske podrške kvalitetnim projektima, samo dio pokazatelja iz kojih se vidi značajno drugačiji i bolji odnos prema Šibeniku od onog koji je imala prošla Vlada.
Članovi Šibenskog gradskog foruma u travnju su organizirali 'pokop' Šibenika. Tvrde da je stanje jako teško, da šibenske tvrtke propadaju, a ustanove se gase. Što vlast čini da to spriječi? To je viđenje jedne političke grupacije, koje niti odgovara stvarnosti niti ga dijeli većina građana Šibenika. Iako to nekom sa strane može izgledati kao duhovita dosjetka, mislim da je spomenuti performans Šibeniku donio više štete nego koristi. No, svakome ostavljamo pravo da iznosi svoje političko viđenje, ali i snosi odgovornost za svoje postupke. Rad na zaustavljanju propadanja Šibenika nismo započeli sad, nego odmah po preuzimanju upravljanja gradom i nakon trogodišnjih nastojanja vidljivi su i rezultati tog rada. O njima sam govorio u ranijim odgovorima, a siguran sam da su za one koji prate situaciju u Šibeniku i jasno vidljivi.
Mislite li da ćete osvojiti vlast i na predstojećim lokalnim izborima? Da. Vjerujem da ćemo zadržati izvršnu vlast i ostvariti prevlast u gradskom vijeću i tako osigurati pretpostavke za još snažniji i brži rad na napretku Šibenika.
Dajte svoju ocjenu onoga što ste pročitali, iznesite koje vas poteškoće muče, što biste najradije promijenili u svom gradu, a na što ste ponosni. Na adresu djelujlokalno@portal.net.hr šaljite nam svoje priče, a mi ćemo potražiti odgovore na vaša pitanja i tražiti očitovanje nadležnih.
