S obzirom na sve s čime se suočavaju ljudi koji tamo borave, zatvorski je život nerijetko pun različitih izazova te zahtijeva od službenika pravosudne policije poseban i nadasve odgovoran pristup kako bi zatvorenicima što više olakšali situaciju u kojoj se nalaze. O načinima funkcioniranja osječkog zatvora, ali i o trenutnoj situaciji u njemu i planovima za budućnost, za portal SiB progovorio je upravitelj Dražen Borovečki.
Borovečki obnaša funkciju upravitelja Zatvora u Osijeku od početka 2018. godine, ali je prije toga 30 godina u istoj ustanovi radio kao službenik pravosudne policije. U zatvor je došao raditi kao pripravnik te je tako od 2001. godine bio voditelj pododsjeka, a kasnije koordinator poslova Odjela osiguranja, pri čemu je stekao zvanje samostalnog nadzornika pravosudne policije.
S obzirom na svoje bogato radno iskustvo, u karijeri susreo se s brojnim zatvorenicima. Ipak, naglašava kako je ponajprije najbitnije istovremeno vođenje brige i o zatvorenicima, i o službenicima.
''Kod nas borave različiti ljudi, s različitim navikama, osobinama i životnim iskustvima, stoga je izrazito važan način na koji im službenici pristupaju i kako se prema njima odnose. Mi se trudimo da to, prije svega, činimo odgovorno i da izgradimo s njima profesionalni odnos. Svi smo ljudi sa svojim problemima i trebamo jedni prema drugima imati razumijevanja'', ističe Borovečki za SiB.hr te dodaje kako je u osječkom zatvoru trenutno zaposleno 95 službenika, dok kaznu odslužuje 41 zatvorenik, a 182 je istražnih zatvorenika (među kojima je svega šest žena), uglavnom srednje životne dobi.
Od tog broja zatvorenika, tvrdi kako je njih 28 angažirano u nekom obliku rada, bilo da je riječ o regularnim poslovima u zatvoru kao što su pranje rublja, rad u kuhinji, knjižnici i kantini te održavanje vanjskih i unutarnjih prostora, ili pak o fizičkom odlasku na posao u redovnom radnom vremenu od ponedjeljka do petka, pri čemu je većinom riječ o pomoćnim djelatnostima.
''Naši zatvorenici koji su negdje zaposleni imaju uobičajeni radni dan kao i mi ostali – pravosudni policajac odveze ih na posao oko 7,30 i vrati u poslijepodnevnim satima, a tamo si ponesu i obrok. Naravno, rad nije obvezan, no oni zatvorenici koji žele raditi, moraju proći liječnički pregled i ispit zaštite na radu te dobiti potvrdu o radnoj sposobnosti'', navodi Borovečki.
Kako bi si poboljšali kvalitetu života u zatvoru, upravitelj dodaje kako zatvorenici ne samo da rade, nego i skupljaju PET ambalažu, od čije prodaje također imaju priliku zaraditi. Naknada koju zatvorenici primaju propisana je Zakonom i Pravilnikom. Ako zatvorenici rade kod poslodavca izvan zatvorskog sustava, dio sredstava ulaže se u poboljšanje života i rada zatvorenika. Drugim dijelom tog novca zatvorenici raspolažu uglavnom tako da si kupe dodatne namirnice u zatvorskoj kantini ili novac pošalju obitelji.
Međutim, Borovečki govori kako je svakodnevni život zatvorenika izrazito ispunjen i organiziran, neovisno o tome rade li ili ne. Dan im obično započinje oko 6,30, doručak je u sedam sati, nakon čega slijedi davanje liječničke terapije onima kojima je ona propisana. Nakon toga raspodjeljuju se poslovi s kojima zatvorenici obično, kao što je ranije spomenuto, završavaju u poslijepodnevnim satima.
Ipak, mnogo im je vremena rezervirano za provođenje na otvorenom. Tako se u vanjskom prostoru zatvora nalaze dvije šetnice, sjenice, sprave za vježbanje te košarkaško i malonogometno igralište na kojemu se nerijetko organiziraju brojni sportski turniri. Navedeni prostor, ne samo da je ispunjen zelenilom i lijepo uređen, nego je i omeđen zidovima koji su pak oslikani različitim muralima.
''Osim toga, u zatvoru organiziramo brojne manifestacije poput, primjerice, božićnih predstava i koncerata koji su značajni za ovo predblagdansko vrijeme. Međutim, dolazili su nam studenti osječke Akademije za umjetnost i kulturu i tijekom ljetnih razdoblja odigrati neku predstavu'', napominje Borovečki.
U unutarnjim su pak prostorima osigurane kapelica u kojoj se održavaju mise, knjižnica na čije korištenje svaki zatvorenik ima pravo i dječja igraonica kako djeca koja dolaze svojim roditeljima zatvorenicima u posjet ne bi imala dojam o tome gdje se zapravo nalaze. Zatvorenici, uz regularne posjete utorkom, blagdanom te svake druge i četvrte nedjelje u mjesecu, imaju pravo na tzv. video-posjet, uz nadzor službenika Odjela osiguranja i identifikaciju putem osobne iskaznice osobe s kojom se posjet obavlja.
''S posjetiteljima je uglavnom uvijek sve bilo u redu te nije bilo pokušaja unosa zabranjenih stvari u zatvor. Kada dolaze, posjetitelji sve svoje stvari moraju ostaviti, a i sve se snima i nadgleda'', opisuje Borovečki.
Iako zatvorenici nemaju pristup internetu, u svakoj se njihovoj sobi nalazi televizija, a po novome i hladnjak, po čemu je osječki zatvor jedinstven u Hrvatskoj. Također, svaka ćelija ima telefonske govornice koje zatvorenici smiju koristiti od osam do 19 sati, ovisno o svom vladanju.
''Nad svakim se zatvorenikom provodi mjesečno ocjenjivanje, pri čemu istražujemo njegovo općenito vladanje, rad te odnos s ostalim zaposlenicima i službenicima pravosudne policije. Ocjene zatvorenika donose i određenu razinu pogodnosti koja ovisi o njihovom programu izvršavanja. Neke od pogodnosti mogu biti dulje trajanje telefonskog razgovora, dulji posjeti, samostalni izlazak u grad ili odobravanje izlaska u mjesto prebivališta. Na temelju dostignute ocjene potom odlučujemo i koliku ćemo mu minutažu za telefoniranje dopustiti, a ona u najboljem slučaju iznosi 40 minuta'', ističe Borovečki.
Uz sve to, svaka soba ima i svoj sanitarni čvor, dok je prostorija za tuširanje zajednička te se sastoji od deset kabina. Tri su obroka dnevno raspoređena na doručak u spomenutih sedam, ručak oko 12 ili 13 te večeru u 17 sati, dok se svjetla gase već u 21 sat. Posebno se vodi briga o tome da, primjerice, dijabetičari i ostali zatvorenici koji boluju od bilo kakvog poremećaja vezanog uz prehranu dobiju jelo primjereno sebi i svojim zdravstvenim potrebama, pri čemu zatvor surađuje s Pučkim učilištem, Beljem, Caritasom, Crvenim križem i ostalim značajnim institucijama.
Također, u rad sa zatvorenicima uključeni su psiholozi, pedagozi, socijalni radnici i svećenici različitih vjeroispovijesti koji svakodnevno razgovaraju s njima na grupnoj i individualnoj razini. Upravitelj dalje navodi kako zatvor ima potpisan ugovor i s liječnicima i stomatolozima. Budući da im se isti zatvorenici često vraćaju nakon puštanja na slobodu, nerijetko je riječ o osobama s različitim psihičkim poremećajima kojima je ponajprije potrebna stručna pomoć.
''Provodimo različite programe vezane uz prevenciju ovisnosti o alkoholu i opojnim sredstvima te odgovorno roditeljstvo, kao i trening socijalnih vještina te tretman zatvorenika počinitelja nasilnih kaznenih djela'', konstatira Borovečki.
Dodaje kako je u osječkom zatvoru najviše onih zatvorenika koji su počinili brojne prometne prekršaje, ali i provodili nasilje u obitelji te proizvodili drogu i njome prometovali. Zatvoreniku s najvišom zatvorskom kaznom koji je boravio u Zatvoru u Osijeku izrečena je kazna zatvora u trajanju od 35 godina i vezana je uz kazneno djelo protiv života i tijela, no u osječkom zatvoru svaki pojedini zatvorenik boravi najduže šest mjeseci, nakon čega odlazi u Centar za dijagnostiku u Zagrebu. U istražnom se pak zatvoru nalazi sve do izricanja pravomoćne presude.
Međutim, u osječki zatvor ne dolaze samo Osječani i stanovnici okolnih mjesta, nego upravitelj ističe kako je sve više migranata iz Sirije, Iraka, Turske, Ukrajine, Rumunjske i ostalih istočnih zemalja. Iako zna doći do verbalnih sukoba i tučnjava između zatvorenika, rijetko kada bude pokušaja bijega.
''Dvojica su nam Moldavaca jedanput pokušala pobjeći, ali uhvatili smo ih u roku šest minuta. Nisu uspjeli daleko dogurati – došli su do tržnice'', prisjeća se Borovečki.
S obzirom na lokaciju, upravitelj, ali i rektor osječkog Sveučilišta, Grad Osijek, župan i predsjednik Suda smatraju kako je sigurnosno i prostorno bolje da se osječki zatvor nalazi izvan grada, nego u njegovu centru. Kako smo pisali ranije, u planu je, stoga, zatvorsku zgradu izgraditi na novom mjestu, odnosno na Tenjskoj cesti, na kojoj se nekada nalazio današnji FAZOS. Upravo je Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku darovalo to zemljište kako bi se na njemu mogla izgraditi buduća moderna zatvorska kaznionica. Izgradnja novog zatvora dio je dugoročnog plana investicija u zatvorski sustav koji obuhvaća i kaznionicu u Gospiću, novo rješenje za Zagreb i druge stavke.
''U dugoročnim je planovima razvoja zatvorskog sustava i novo kazneno tijelo u Osijeku. To će svakako riješiti problem prekapacitiranost koji, nažalost, imamo u cjelokupnom sustavu. Prerano je govoriti o samom projektu jer je u začecima, ali planiramo da će novi zatvor moći primati oko 500 ljudi, od kojih će 300 mjesta biti rezervirano za istražne zatvorenike. Također, imat će i prostorije u kojima će se zatvorenici moći školovati za deficitarna zanimanja'', pojašnjava Borovečki.
Ipak, upravitelj navodi kako se kroz godine dosta ulagalo i u sadašnju zgradu osječkog zatvora, koja će pak biti prenamijenjena u Palaču pravde u kojoj će se nalaziti Općinski, Trgovački i Prekršajni sud.
''Također, prije dvije smo godine na prozore postavili komarnike, a prije sedam godina obnovili smo PVC stolariju. Rekonstruirali smo zapravo sve prostorije kako bi bile energetski prihvatljivije'', opisuje Borovečki te dodaje kako su trenutno u potrazi za strukovnim učiteljem domarom.
Zatvorenicima i njihovim obiteljima upravitelj poručuje kako trebaju jedni drugima biti podrška u tim teškim trenutcima.
''Ne smije se ljude staviti po strani, nego im pomoći, pri čemu veliku ulogu igra potpora obitelji. Naša je pak dužnost da ih čuvamo i ne osuđujemo te ih, koliko god je to u našoj moći, priviknemo na život na slobodi'', zaključuje Borovečki.
Zatvorski se sustav vidljivo suočava s brojnim izazovima i zadatcima koje je potrebno koordinirati, no najvažniji je odgovorni i profesionalni pristup prema zatvorenicima i osoblju. S naglaskom na ljudskost, Borovečki nam objašnjava kako je život zatvorenika u osječkom zatvoru iznimno organiziran, što ponajprije uključuje njihove radne aktivnosti te provođenje različitih programa usmjerenih prema njihovoj rehabilitaciji.
Unatoč trenutnoj prekapacitiranosti, planira se izgradnja nove modernizirane zatvorske kaznionice na drugoj lokaciji, što će omogućiti poboljšanje uvjeta boravka zatvorenika i kvalitetnije provođenje raznovrsnih programa njihove resocijalizacije. U konačnici, kroz sve se navedene napore naglašava važnost podrške obitelji i cjelokupne zajednice kako bi se osiguralo uspješno reintegriranje svakog pojedinog zatvorenika u društvo.
POGLEDAJTE VIDEO: Šefu HDZ-a Karlobag jednomjesečni istražni zatvor: Pokušao otrovati 63 krave. Motiv? Uništiti konkurenciju
