Mehanički radovi ugovoreni su nedavno pa bi se tako trebalo početi, kako je najavio zamjenik gradskog pročelnika za prostorno uređenje Alan Ordulj, ispitivati samu podlogu da bi se pristupilo tuneliranju kao prvoj fazi sanacije rotora. Teško je očekivati da će rekonstrukcija biti gotova do same Univerzijade 2016. godine, kako se svojedobno najavljivalo. No konačno će se realizirati idejni projekt nastao 2010., koji su kao pobjednici na javnom natječaju Grada izradili Građevinski fakultet i tvrtka Aking. Lokacijska dozvola ishođena je, kaže tim projektanata, još prije dvije godine, a uz pobjedničku varijantu izradili su još njih četiri.
"Varijanta s tunelima je najisplativija, na drugima su kombinacije s vijaduktima", kaže prof. dr. Damir Pološki, umirovljeni profesor na Građevinskom fakultetu i glavni projektant. Ovim su rješenjem, dodaje, iz rotora eliminirali 60 tisuća vozila, 60 posto od onoga koliko ih danas dnevno prođe tim najprometnijim raskrižjem u Hrvatskoj. Prometno rješenje sastoji se od dva tunela duga 280 metara koji bi spajali Jadransku i Aveniju Dubrovnik, a koji će ići i ispod tramvaja, dok će rotor biti proširen izdvojenim trakama za desno skretanje.
Nova remiza u Blatu
"Sam rotor neće se mijenjati, ostat će na istoj razini, no oni koji budu u krajnjem desnom traku neće uopće ulaziti u kružni tok", kaže Pološki i dodaje da će desni trak biti fizički odvojen malenim otocima visokim 12 centimetara, a širokim metar i pol. Tramvajski i pješački režim ostat će isti, no pruga bi se trebala produžiti do Blata, gdje će biti nova tramvajska remiza.
"Čitav rotor bit će i semaforiziran, svi ulazi i kružni tok ispred ulaza", kaže Željko Stepan, član tima, dok njegov kolega Igor Majstorović objašnjava da će svaka traka voditi na određeni izlaz. Usmjeravat će ih vertikalna signalizacija na ulazu u kružni tok pa u samom rotoru neće biti preplitanja automobila. Projekt vrijedan 150 mil. kuna recenzirao je i Prometni fakultet.
