Užasavajuće fotografije koje dolaze iz KB Dubrava, koja je zbog pandemije postala covid bolnica, objašnjavaju zbog čega zaposlenici koji rade na održavanju strahuju za svoje zdravlje. Kažu kako nemaju ni adekvatnu opremu, a rade među vrećama i vrećama infektivnog otpada s covid odjela koje se danima gomilaju u krugu bolnice.
Osim zaštitne opreme u covid otpad se baca sve s covid odjela pa tako i hrana pa se nerijetku susretnu i sa štakorima. Jasno je da zbog velikog broja pacijenata s kojima se mora postupati u zaštitnoj opremi koja se baca ima više otpada, no zašto nije odvezen? Na naše upite bolnici Dubrava nismo dobili odgovor.
Razgovarali smo zato sa Zoranom Matićem, direktorom tvrtke Kemis Termoclean koja je potpisala ugovor s KB Dubrava o odvozu infektivnog otpada. Iz razgovora s direktorom Matićem, doznajemo da je problem puno veći, a situacija krajnje alarmantna. Ukoliko se ubrzo ne donese rješenje, prema njegovim riječima, čeka nas katastrofa. Naime, i u drugim bolnicama je drastično povećana količina infektivnog otpada.
'Ne odvozimo otpad jer nemamo kamo'
"U ovom trenutku ne odvozimo infektivni otpad iz KB Dubrava jer nemamo kamo. Svi obrađivači tog otpada u Hrvatskoj su iako rade u tri smjene sedam dana u tjednu pretrpani otpadom'', kazao je Zoran Matić iz Kemis Termocleana za RTL.hr.
''Odvoz otpada iz KB Dubrava je do sredine prosinca funkcionirao normalno i promptno. Nastupanje novih okolnosti, odvoz infektivnog otpada ne ide željenom dinamikom'', požalio se.
Međutim, Matić naglašava kako je nadležne institucije već upozoravao na situaciju do koje će neminovno doći, a koja je sada i nastupila. Iako je ponudio brzo i efikasno rješenje, od mjerodavnih nije dobio nikakav odgovor.
''Na rješavanju problema počeli smo raditi i prije nego su nastali. Nažalost do danas od odgovornih osoba javila se samo gospođa Alemka Markotić iz Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević, te gospođa Dijana Varlec iz Hrvatske gospodarske komore. Tu je i dopis koji je napravljen nakon sastanka tvrtki koje se bave sakupljanjem i obradom infektivnog otpada u suradnji sa HGK. U dopisima se traži da cementara NEXE d.o.o. iz Našica dobije privremenu dozvolu za spaljivanje ovakve vrste otpada'', govori ogorčeni Matić.
Naime, Kemis Termoclean je s bolnicom potpisao ugovor 11. svibnja ove godine. U ugovoru su se obvezali preuzeti 300 tona infektivnog otpada.
''Do 21. prosinca smo preuzeli 236,06 tona. To znači da smo u sedam mjeseci preuzeli 79 posto ugovorenih količina. Ako bi se odvoz otpada nastavio istom dinamikom do kraja ugovora bismo morali preuzeti preko 400 tona što je povećanje za cca. 30 posto'', pojasnio je.
''Rješenje za ovu situaciju je jednostavno i napisano je u prvom dopisu, a to je: potrebno je da nadležno Ministarstvo napiše Rješenje u kojem se dozvoljava cementari NEXE d.o.o. da privremeno spali sve viškove otpada koji su se pojavili, te da to rade do okončanja pandemije uzrokovane virusom COVID 19'', istaknuo je Zoran Matić.
Kao dokaz da je nadležne institucije upozorio na problem, Matić je i nama poslao i dopise koje je slao i njima, a na koje odgovore nije dobio. Važno je naglasiti kako su dopisu koji je održan nakon sastanka 16. prosinca dale suglasnost tvrtke koje gospodare zaraznim medicinskim otpadom odnosno članice Grupacije za sakupljanje, skladištenje i preradu opasnih ostataka i otpadaka, koja djeluje unutar Udruženja za sekundarne sirovine, sakupljanje i preradu Hrvatske gospodarske komore, a čija je djelatnost vezana uz sakupljanje, interventno sakupljanje, skladištenje i obradu medicinskog otpada. Svi su ukazali na probleme s kojima se suočavaju uslijed pandemije uzrokovane virusom COVID-19.
Jović: 'Potrebno je malo dobre volje'
Osim tvrtke Kemis Termoclean, tu su i tvrtke Excido, Eko planet, Gajeta, Komunalije Hrgovčić, NEXE grupa i Remondis Medison.
Navode Zorana Matića, potvrdila nam je i direktorica tvrtke Gajeta d.o.o., Jasminka Jović.
''Problem je u tome što je značajno povećan volumen tog otpada. Zbog zaštite širenja zaraze taj dio koji je bio u kontaktu sa zaraženima od covida se pakira u spremnike i kao takav se obrađuje što jako usporava cijeli ciklus obrade, a proizvodi se puno jer je, nažalost, puno bolesnih. Sad je na neki način nastalo 'usko grlo'', kaže Jasminka Jović i dodaje:
"Uspijevamo još uvijek dosta toga napraviti, ali su potrebe puno veće. To je postao problem u gotovo svim bolnicama. Ponudili smo rješenje sa spalionicom u Našicama. Nije to nikakva velika filozofija. Potrebno je samo malo dobre volje. Jer kada bi se barem malo smanjio taj pritisak lakše bismo rješavali postojeći problem. Radimo puno većim kapacitetom i ljudi maksimalno rade, ali opet ovisi i kakve tko ima ugovore od tih obrađivača. Netko ima s manjim proizvođačima otpada pa ima i manji pritisak. Ali treba istaknuti da su te količine isto povećane u odnosu na redovne. Svi imaju izvanredne količine i izvanredan režim rada.''
NEXE grupa: 'Mogli bismo sigurno rasteretiti zdravstvene ustanove, ali...'
S obzirom na to da mjerodavne institucije nisu poslali odgovore na upite, kontaktirali smo NEXE grupu kako bicmo doznali mogu li uništiti višak infektivnog otpada.
''U trenutnim izazovnim okolnostima u kojima djeluju zdravstvene
ustanove, gdje se kao dodatni problem javlja stvaranje većih
količina medicinskog otpada, mogućnosti cementne industrije u
rješenju ovog problema se ogledaju kroz zaprimanje
steriliziranog, obrađenog medicinskog otpada. Trenutno ne postoje
zakonske mogućnosti za zbrinjavanje i obradu infektivnog otpada,
ali je isto tehnički i tehnološki moguće. Sav medicinski otpad
mora odgovarati definiranim kriterijima sigurnog transporta i
manipulacije, te svim zakonskim zahtjevima, između ostalog da se
takav otpad nalazi u jednokratnim i hermetički zatvorenim
spremnicima za medicinski otpad.
Uz ispunjenje ovih uvjeta, uz podršku resornih ministarstava,
mogli bismo sigurno rasteretiti zdravstvene ustanove, sakupljače
i obrađivače medicinskog otpada'', poručuje Stjepan
Ergović. predsjednik Uprave NEXE d.d..
Naglasio je kako tvornica cementa NEXE d.d. u skladu s najbolje
raspoloživim tehnikama i dozvolama (okolišna dozvola, dozvola za
gospodarenje otpadom) u svom procesu koristi različite vrste
otpada kojima je cilj smanjiti udjel korištenja fosilnih goriva u
procesu proizvodnje, te na taj način ostvariti pozitivni utjecaj
na okoliš.
''U tvornici cementa NEXE d.d. u Našicama oporaba otpada R1
postupkom obavlja se kao sastavni dio procesa proizvodnje
klinkera, za što su potrebne temperature do 1.500 °C. U procesu
dolazi do potpune razgradnje otpada. Eventualni ostatak ili pepeo
mijenja svoj kemijski sastav i ugrađuje se u mineralnu strukturu
klinkera, koji se kasnije koristi u proizvodnji cementa.
Zahvaljujući tome, nema nikakvih ostataka, niti emisija u
atmosferu iznad dozvoljenih granica, čime se značajno razlikujemo
od energana i spalionica'', pojasnio je
Ergovići dodao:
"Sustav gospodarenja otpadom baziran na dozvolama za gospodarenje
otpadom u NEXE d.d. onemogućava zaprimanje materijala koji ne
udovoljava definiranim parametrima i koji se ne može neškodljivo
uništiti.''
''Kako bi se konkretni problem infektivnog otpada riješio, nužan
je konsenzus svih uključenih strana, kako u definiranju zakonske
regulative, tako i dijelu financijskog aspekta ove
problematike.
Aktualna pandemija traži od svih nas dodatni doprinos kako bismo
što prije prevladali sve negativne aspekte ove krize. To
podrazumijeva i svijest gospodarstvenika za iznalaženje
različitih oblika pomoći zdravstvenom sustavu. Tako je NEXE d.d.
do danas za borbu protiv korona virusa zdravstvenim ustanovama u
RH donirao preko 1,3 milijuna kuna'', istaknuo je Ergović.
U svim bolnicama je količina infektivnog otpada povećana, ali nigdje nije baš takvo stanje kao u KB Dubrava, barem prema njihovim riječima.
KBC Split: 'U covid otpad spada i hrana koja je ostala nakon konzumiranja pozitivnog pacijenta. To je problem'
''Otpad se odvozi isto kao i do sada. Otprilike dva puta tjedno. Ne može se svaki dan odvoziti. Za medicinski otpad imamo privremene bokseve gdje se opasni otpad zaključava i gdje je pod nadzorom kao i drugi opasni otpad. Gomila se, naravno da se gomila kao i sav drugi otpad. Nažalost, otkad je nastala covid situacija imamo 100 posto više otpada. To sve iziskuje veću radnu snagu. Što se tiče opasnosti za ljude, opasnosti nema. Ponašamo se u skladu sa zakonom pa pakiramo i zbrinjavamo taj otpad sa zaštitnom opremom. Covid otpad se tretira na poseban način. Smješta se u plastične spremnike koji su hermetički zatvoreni, a ti spremnici opet idu u plastične vreće koje se zavežu i dezinficiraju. Što se tiče opasnosti od širenja zaraze, nje nema. Zabrinjavajuće je jedino što su se količine prilično povećale jer tu spada sav otpad od covid pozitivnih ljudi, otpad koji je nastao tijekom tretmana pa čak i od onih osoba koje su pod sumnjom da bi mogle biti covid pozitivne, da bismo spriječili širenje zaraze, moramo tretirati kao covid otpad. Ali imamo i još jednu novu situaciju. Naime, sva hrana koja ostaje nakon što ju je konzumirao covid pacijent, spada u covid otpad. Hrana inače ne spada u medicinski otpad već u bio otpad. I to je jedan od razloga zašto su nam količine enormno porasle. U krugu bolnice imamo dio gdje se medicinski otpad nalazi kao i prije ove situacije s covidom. Takav otpad je izdvojen na posebnom lokalitetu i on je isključivo tu odakle se odvozi kamionima'', kazao je za RTL.hr Luka Komljen stručnjak za zaštitu na radu iz KBC Split.
KBC Rijeka: 'Trenutno su skladišta infektivnog otpada popunjena 85 posto'
''Prema informacijama koje sam do sada prikupio infektivni otpad se redovito odvozi iz KBC Rijeka, a količina prikupljenog infektivnog otpada za 2020. u odnosu na 2019. povećala se za cca. 25%. Zbog tog povećanja otpad se odvozi tri puta tjedno, umjesto kao ranije dva puta tjedno.
Zbog rasta količina infektivnog otpada stalno pratimo te usklađujemo termine odvoza s dinamikom popunjavanja.
Trenutno su skladišta infektivnog otpada KBC Rijeka popunjena 85 posto'', odgovorio je na naš upit Edi Jurković, rukovoditelj Službe za informacijske poslove, međunarodnu i intersektorsku suradnju.
KBC Osijek: 'Ostaje nam određena količina. Uskoro započinjemo vlastitu obradu infektivnog otpada'
''Infektivni otpad se odvozi svakodnevno, no ne u svim
proizvedenim količinama, ostaje nam jedna izvjesna količina u
bolnici. KBC Osijek od 28.12.2020. započinje vlastitu obradu
infektivnog otpada na jednom od dva uređaja Newster. Donošenjem
Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o gospodarenju
medicinskim otpadom ( NN 56/2019 ) KBC Osijek stekao je uvjete
obrade vlastitog infektivnog otpada.
Situacija nije toliko zabrinjavajuća, ali bi bilo dobro da se sav
proizvedeni materijal odveze.
KBC Osijek ima ugovor o odvozu infektivnog otpada sa firmom
Excido d.o.o.'', stoji u odgovoru koje potpisuje
ravnateljstvo KBC-a Osijek.
Ministarstvo zdravstva: 'Upoznati smo s problemom, ali nije u našoj nadležnosti'
Upit smo u ponedjeljak poslali i Ministarstvu zdravstva koje je upoznato s problemom. Odgovor smo čekali dva dana, ali smo iz njega samo saznali se na problemu koji bi mogao dovesti do povećanog širenja zaraze - radi.
''Ministarstvo zdravstva upoznato je s problemom zbrinjavanja infektivnog otpada u krugu KB Dubrava.
Gospodarenje svih vrsta otpada, pa tako i infektivnog otpada, regulirano je Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (''Narodne novine'', br. 94/13, 73/17,14/19 i 98/19), kao i Pravilnikom o gospodarenju medicinskim otpadom (Narodne novine 50/15 i 56/19), a koje je u nadležnosti Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
Nadzor nad otpadom u krugu zdravstvene ustanove u nadležnosti je Državnog inspektorata Republike Hrvatske (DIRH).
Prema navedenom, Ministarstvo zdravstva je u kontaktu s nadležnim tijelima kako bi se problem zbrinjavanja infektivnog otpada što brže riješio te kako ne bi došlo do povećanja rizika od zaraze'', piše u odgovoru Ministartsva zdravstva.
Upite smo, kako smo već naveli, poslali i KB Dubrava, Nacionalnom stožeru civilne zaštite te Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja koje je nadležno za zbrinjavanje svakog otpada pa tako i bolničkog. Njihove odgovore do objave ovog teksta nismo dobili, a objavit ćemo ih u cijelosti kada i ako stignu.
