Ekonomist, dr. Neven Vidaković, konzultant, broker i trader financijskim derivatima, jedan je od rijetkih hrvatskih znanstvenika koji argumentirano obrazlaže zašto smatra da je tajming za uvođenje eura u Hrvatskoj iznimno loš, ali odbija bilo kakvo vezivanje uz politiku.
Vidaković se školovao u inozemstvu, 2003. je diplomirao ekonomiju i financijsku matematiku na američkom sveučilištu (University of Michigan), a doktorirao na Sveučilištu u Mariboru. Autor je brojnih radova iz područja makroekonomije, a također je i jedan od urednika nedavno objavljenog zbornika „Makroekonomski odgovori na pandemiju Covida-19“.
NET.HR: U kakvom je stanju hrvatsko gospodarstvo nakon koronakrize, odnosno, nakon uvođenja različitih državnih mehanizama pomoći gospodarstvu? Je li stanje jednako kao prije, ili lošije?
VIDAKOVIĆ: Naravno da je u lošijem, ali to je i za očekivati. Nakon korona katastrofe teško se oporaviti i treba vremena. Pozitivne brojke kojima svjedočimo su uvelike odskok od dna, sada je potrebno taj odskok pretvoriti u stalni ekonomski rast. Problem je što mi veličamo turizam i punjenje proračuna, a ne rast proizvodnje.
NET.HR: Opet se zbrajaju sjajni rezultati još jedne turističke sezone koja je, kažu, bila gotovo jednako plodna kao ona prije pandemije, a prošlo ljeto je dominirao veliki strah zbog mogućeg kolapsa turizma zbog koronavirusa. Kako vi gledate na to sve veće vezivanje cjelokupne hrvatske ekonomije uz turizam?
VIDAKOVIĆ: Samo još Etiopija ima 50% izvoza iz turizma. Prema tome ako nam je cilj da imamo strukturu ekonomije kao Etiopija onda je cilj ostvaren. Ja bih osobno želio da mi budemo Hrvatska, najbolja što možemo biti, a ne Etiopija, ali možda mi i ne možemo bolje. Narod nema vlast kakvu zaslužuje. Narod ima vlast kakav jeste.
NET.HR: Je li hrvatska vlada mogla učiniti nešto drugačije, odnosno, koristiti neke druge mehanizme?
VIDAKOVIĆ: Ne. Sve što je napravila Vlada je bilo odlično u tome trenutku. Problem koji nastaje jest da pandemija ima stadije kao što je u svojem radu to odlično postavio profesor Vladimir Čavrak. Treći stadij jest da se sada moraju ispraviti greške koje su počinjene, a to nije napravljeno.
NET.HR: Kourednik ste knjige "Makroekonomski odgovori na pandemiju Covid 19". Koja je vaša ključna poruka?
VIDAKOVIĆ: Upravo to da postoje različite politike i mogućnosti. U toj knjizi smo okupili vrhunske ekonomiste iz: Austrije, Mađarske, Slovenije, Hrvatske, BiH i Srbije koji su ponudili rješenja u svojim segmentima. Knjiga ima odličnu globalnu prodaju, ali naravno u RH od vlasti nikoga ne zanima. A sada je upravo vrijeme za nove politike. Možda je najteže biti prorok u vlastitom selu.
NET.HR: Zar Nacionalni plan oporavka i otpornosti nije uveo nove politike? Od toga plana se jako puno očekuje, uplaćena su prva sredstva…
VIDAKOVIĆ: Najveća dva segmenta hrvatske ekonomije su turizam i državni sektor, što uključuje poduzeća u državnim vlasništvu. Stvaranje oporavka ekonomije bi značilo da razvijemo i druge sektore koji će otvoriti nova radna mjesta i proizvodnju, ali to se naravno ne događa. Ulaže se 4 milijarde kuna u vodoopskrbu i 4 milijarde u gradnju škola i vrtića. To će imati jednokratan učinak na rast BDP-a, ali kada se obnovi kanalizacija i naprave nove škole neće biti radnih mjesta nego će taj privremeni efekt rasta BDP-a nestati i onda smo opet na početku sa istom strukturom ekonomije i problemima ovisnosti o stranim turistima. Sreća za političare jeste da će se taj efekt taman ispuhati nakon sljedećih parlamentarnih izbora pa će politička stabilnost sigurno biti zadržana to izbora, a to je izgleda jedino i važno.
NET.HR: "Politika je u potpunosti preuzela ekonomiju i struku.", izjavili ste nedavno. I nama u medijima je sve teže naći nezavisne ekonomiste. Mnogi su negdje nekome konzultanti, pa se ne bi "htjeli miješati". Vi ste se obrazovali vani, je li taj problem internacionalan ili je Hrvatska i u tom pogledu malo više kiksala?
VIDAKOVIĆ: Plan oporavka vam je najbolji primjer za to. Jako je opasno da se ekonomija i narod žrtvuju radi politike. Cijena toga će biti jako velika, ali valjda to nikome sada ne smeta. Što se tiče nezavisnih, moja firma se zove Loti trading. Loti je akronim od last of the independents ili posljednji od nezavisnih. Ja to stvarno mislim o sebi.
NET.HR: Smeta li vam što će se i vaše ekonomske ocjene stavljati u kontekst politike: znači li to za ste za ove ili one?
VIDAKOVIĆ: Po našem obiteljskom kodeksu Vidakovići se ne bave politikom i misle svojom glavom ili kako je to moj djed rekao: Vidaković se vozi na svojim kolima. Moje izjave su takve kakve jesu. Ako ih netko stavlja u bilo koji kontekst neka ih stavi.
NET.HR: U ovom trenutku se pitanje uvođena eura u Hrvatskoj vrlo ispolitiziralo. Desne stranke su protiv, sprema se referendum, HDZ snažno zagovara, lijevo-liberalne stranke imaju nekih primjedbi, ali nisu baš posve precizne... Kako vi komentirate ovu razinu politizacije?
VIDAKOVIĆ: Vlada i HNB su pretvorili euro u političku temu jer su im ekonomski razlozi za uvođenje slabi i neargumentirani. Vidi se da program uvođenja eura nije radio netko tko se bavi monetarnom politikom jer najvažnije argumente za euro uopće nisu navedeni nego se sve svelo na lakše plaćanje kao glavni argument - što je prizemno. To govori jako puno o poznavanju monetarno kreditne politike u RH. Što se tiče inicijative za referendum – podržavam je. Ako uspije onda će se narod moći jasno izjasniti o euru, a ako ne uspije, znati ćemo da nikome nije stalo.
NET.HR:Premijer Plenković je izjavio da "uvođenje eura donosi korist hrvatskim građanima, hrvatskom gospodarstvu i hrvatskom društvu". I zapravo traje vrlo intenzivna kampanja Vlade i HNB-a za uvođenje eura. Kako to komentirate?
VIDAKOVIĆ: Ako treba ovako velika kampanja znači da su argumenti slabi. Osim toga, prilično je prisutan element onog „Kruha i igara...“ Puno je lakše pričati o euru, nego obnoviti Zagreb i Banovinu, a o zaustavljanju iseljavanja da i ne govorimo. Što se tiče stranih investicija i radnih mjesta, ako je stabilan tečaj jedini problem - onda je to stvarno novitet u ekonomskoj znanosti.
NET.HR:"Nije problem u preuzimanju eura, nego je problem trenutak u kojem ga preuzimamo.", izjavili ste u kolovozu ove godine, a premijer Plenković najavljuje da će Hrvatska biti spremna 1. siječnja 2023. Možete li pojasniti malo to s "trenutkom"? Zašto je sada nepovoljno? I kada bi po vašem sudu bilo - povoljno?
VIDAKOVIĆ: Razdoblje jeftinoga novca je završilo. Američka centralna banka najavljuje dizanje kamatne stope za sljedeću godinu. To automatski znači da će i kamatne stope narasti u EU. Inflacija raste i s rastom inflacije će rasti i kamatne stope i trošak zaduživanja. Znači, svatko tko malo prati globalnu monetarnu politiku zna da će nama 2023 trošak zaduživanja narasti, a ne pasti.
NET.HR: Građani najviše strahuju od poskupljenja.
VIDAKOVIĆ: Cijene će malo narasti zbog eura i to je to. Ali nama je dana puno veći problem inflacija protiv koje HNB nema instrumenata za borbu jer ih nikada nije razvio. HNB nas desetljećima uvjerava da je nestabilnost tečaja jedini izvor inflacije. Sada vidimo da to nije točno i nespremni smo boriti se protiv inflacije.
NET.HR: Guverner Vujčić je u svom posljednjem nastupu rekao "kako ne vidi veliki rizik od inflacije", ali svi svjedočimo rastu cijena... Što biste vi rekli: što se zbiva s inflacijom u Europi i ima li razloga za zabrinutost?
VIDAKOVIĆ: Ne znam koje točno podatke gleda guverner. Cijene roba rastu, očekivanja o budućoj inflaciji rastu. Šef američke centralne banke je jučer izjavio da inflacija nije prolazna kao što se očekivalo. Indeks cijena pri proizvođačima u Njemačkoj je narastao 12%, a taj indeks se obično za pola prenese u cijene potrošačima. Što znači da možemo očekivati inflaciju u Njemačkoj od 6 %. Tako da ne mogu komentirati guvernera. Osim toga rast inflacije Vlada hoće, a HNB potiče.
NET.HR: Što mislite pod tim da Vlada hoće veliku inflaciju? Svi govore o tome da je to jedan od kriterija konvergencije?
VIDAKOVIĆ: Ali je proračunski deficit važniji. Hrvatska ima najveću udio prihoda od PDV-a u proračunu u EU. Rast cijena znači i rast prihoda od PDV-a, posebno kada su kamatne stope niske. Sada će kućanstva smanjiti štednju da bi mogla održati potrošnju ili još bolje - povećati će potrošnju kako bi kupila robe prije rasta cijena, a to znači rast proračunskih prihoda i manji deficit. Tako da je rast inflacije odličan za državne financije.
Vidaković smatra da zbog inflacije možemo očekivati pad standarda od 10 posto
NET.HR: Ali vi to govorite kao da neće doći do pada standarda i da zbog inflacije bez rasta plaća neće oslabiti kupovna moć građana.
VIDAKOVIĆ: Naravno da hoće, ali pad standarda građana zbog inflacije je cijena koju treba platiti za brzi ulazak Hrvatske u eurozonu. Građani se s tom cijenom slažu i to žele, inače ne bi podržavali takvu politiku. To je isto kao kada je Rohatinski rekao da će HNB braniti tečaj pod svaku cijenu. Cijena je bila 180 000 radnih mjesta i 5 godina pada BDP-a. Nitko, ni iz vlasti niti iz naroda, nije se protivio toj cijeni jer se politika HNB-a nije promijenjena. Narod želi platiti cijenu i to je u redu. Znači da možemo zbog inflacije očekivati pad standarda od oko 10 posto.
NET.HR: Vi ste otvoreno kritizirali model "stabilnog tečaja" i upozoravali na posljedice. Sada već znamo po kojem tečaju će se mijenjati kuna u euro (7,53), a što biste vi rekli, kakav je realno tečaj?
VIDAKOVIĆ: To je kao kada me netko pita koja je realna cijena neke dionice. Pa ona na tržištu. Ako je to određeni tečaj onda je on realan.
NET.HR:Hrvatska u zadnjih 30-tak godina ima zanimljivu sinergiju između političke i gospodarske elite: malo kritike, malo jadikovki, a onda zajedničke fotografije na domjencima. I HGK i Hrvatska udruga poslodavaca uvijek su se kadrovski ispreplitale s politikom. Koliko je to kumovalo izostanku stvaranja ozbiljne kritike prema potezima HNB-a ili Vlade u mnogim pitanjima važnima za razvoj Hrvatske, pa i oko pitanja tečaja?
VIDAKOVIĆ: Ne znam tko se s kime druži i kako se trguje pozicijama. Znam da niti jedna vlast nikada nije htjela promijeniti monetarno kreditnu politiku, pri tome je tečaj samo mali dio te politike. Zato smo i imali slučaj švicarac, vanjski dug i sada imamo prešutne minuse. Što se tiče ozbiljne kritike ekonomske politike onda je oduvijek postojala u Hrvatskoj, ali nikada nije bila uvažena.
NET.HR: Spomenuli ste mi da tržište obveznica "divlja"? O čemu se radi?
VIDAKOVIĆ: Ova godina je bila jako interesantna. Prvo su početkom godine kamatne stope u EU i SAD-u počele rasti, onda su pale. Inicijalno rast kamatnih stopa je bio opravdan oporavkom ekonomije, ali pad kamatnih stopa se jedino mogao objasniti kupnjom obveznica od strane centralnih banaka. Iako sam imao pozicije na tržištu, nisam shvatio cijelu sliku. Naime, hedge fondovim i spekulanti su testirali vode kako bi globalno srušili cijenu obveznica i digli kamatne stope. Početak godine je bio proba, a sada počinje pravi pomak.
NET.HR: Hoćete reći da globalni fondovi testiraju centralne banke da vide što će napraviti i onda se pozicioniraju tako da centralne banke stjeraju u kut?
VIDAKOVIĆ: Točno tako. Pomak početkom godine je bio proba. Pri tome je Europska središnja banka, ECB, napravila ključnu grešku jer je rekla da će kontrolirati razlike između kamatnih stopa država članica EU. To je bio jasan znak tržištu da je ECB slab i da nema kontrolu nad monetarnom politikom jer se takva kontrola ne može uspostaviti. Onda je samo trebalo malo sačekati da inflacija ponovo krene i sada je sve spremno za još jedan veliki pomak obveznica prema dolje i rast kamatnih stopa.
NET.HR: Kako će to utjecati na Hrvatsku?
VIDAKOVIĆ: Rasti će cijena zaduživanja zajedno sa svim ostalim. Tako da je to još jedan primjer o tome kako je pad kamatne stope s ulaskom u eurozonu ili PR ili neznanje.
