Na zagrebačkom Dolcu, gotovo tri tjedna iza prosvjeda, prodavači i dalje rade bez fiskalnih blagajni.
"To je tako kod nas, svi čekaju zadnji dan. Ja sam svima rekao da se ništa neće promijeniti 1. kolovoza i da se pripremaju polako na to i pa će onda i oni sami vidjeti što to nosi jer ne može to nitko znati unaprijed. Tek kad budu počeli raditi i funkcionirati na taj način, a od 1.8. moraju jer nema druge alternative ovog momenta", rekao je predstavnik prodavača Neven Peša.
'Ako će i ostali nabaviti fiskalne blagajne i ja ću'
Njegove kolege s Dolca i dalje ponavljaju kako fiskalizaciji nije mjesto na tržnicama.
Amir će ipak nabaviti uređaj, no ne zna, kaže, kako će sve funkcionirati. "Recimo ja imam sitno ovdje 20 do 30 kuna, dođe ti kontrola, nađe ti 10, 50 ili 100 kuna viška, platiš kaznu jer ne možeš to sve kontrolirati. Recimo dođe ti pet, šest mušterija, ti imaš interes prodati što više, kako ćeš, blagajna ti se zablokira, jednom ne daš račun, on te prijavi", kaže Amir.
Ako će i ostali nabaviti fiskalne blagajne i ja ću, ističe Šekiba Ajdari koja je bila na nedavnoj prezentaciji uređaja, no još joj je sve nejasno. "Ja ništa ne kužim, ja prvo na mobitel ne znam poruke pisati, a ne uvesti robu i namirnice, prijepodne drugačije, popodne drugačije, ja to stvarno ne znam, a za druge ne znam", priznaje Ajdari.
'Imaš red, pa vam zablokira uređaj, tko će vam to čekati'
Nada prodaje svoje proizvode i nije obveznik fiskalizacije. Smatra kako i njezine kolege preprodavači to ne bi trebali biti. "To se na drugi način treba riješiti, a ne ovako ili paušalno ili na neki drugi način. Te fiskalne blagajne na ovakvom otvorenom prostoru ne mogu funkcionirati, kiša pada, smoči se, na zimi će se smrznuti kao i mobiteli. Kao drugo, ljudi vam dođu, imaš red, pa vam zablokira uređaj, tko će vam to čekati", ističe Nada.
Prodavači s Dolca procjenjuju kako će fiskalizacija isprazniti 20 do 50 posto štandova.
Peša ističe kako o tužbi pred europskim sudovima još razmišljaju, no nada se da će ministar Linić do jeseni ipak popustiti, ili uvođenjem plaćanja paušala po dužnome metru klupe ili nekim drugim modelom. "Jer najveća šteta koja se u toj cijeloj priči može dogoditi je da jedan veliki segment radnih mjesta jednostavno nestane, samo ih treba staviti u normalne zakonske okvire i pustiti ih da rade. Vi ne možete napraviti takvu presiju prema ljudima koji rade, a da onda oni nemaju nikakvog razloga, pa ni financijskog, da tu budu", zaključuje Peša.
