Financijski savjetnik Andrej Grubišić gostovao je u Novom danu na N1 televiziji, gdje je komentirao uvođenje lockdowna u neke europske zemlje i otkrio kako bi isti utjecao na život u Hrvatskoj.
"I da se uvede lockdown, nećemo propasti, ali ćemo lošije živjeti nego sad. I u normalnim okolnostima smo kaskali za drugim europskim zemljama, posebno bivšim socijalističkim zemljama koje su se brzo odvajale od Hrvatske. Sviđa mi se što je Krunoslav Capak rekao, da se napokon u javnom diskursu otvoreno govori o tome da, koliko god grubo zvučalo, sve ima svoju cijenu pa tako i koronakriza u smislu sprječavanja normalnog funkioniranja gospodarskih aktivnosti. Uz to bilo bi korisno u javni diskurs, kad se govori o štetama od koronakrize, uključiti varijable drugih bolesti koje nisu vezane uz covid. Ta statiska trenutačno nije javno dostupna poput ove vezane uz covid. Treba je uvesti u javnu raspravu radi dodatnog objektiviziranja činjenica i kreiranja svijesti da je izgledno kako su štete na zdravlje ljudi nepovezane s covidom sad već nadmašile ove povezane s covidom. To je balans koji treba postići", rekao je Grubišić.
'Ne treba srljati u lockdown'
Mišljenja je da bi Hrvatska u slučaju lockdowna bila među zemljama s najvećim padom BDP-a u Europi, posebno s obzirom na to da hrvatsko gospodarstvo uglavnom počiva na uslužnoj djelatnosti.
"Ako bi se lockdown dogodio u trenucima kad nema turističke sezone, pad bi bio upola manji. Da uđemo u jednomjesečni lockdown, mislim da bi pad BDP-a bio oko 5-6%. To je statistika, ali postoje dugoročne posljedice, primjerice koliko treba da se vratite na razdoblje prije pada. Hrvatska ekonomija ovisi o državi i politici, nama je potrebno dulje nego drugima. Bitno je voditi računa da je hrvatska lokomotiva slabija od onih zemalja s jačim privatnim sektorom, to je još jedan razlog zašto ne treba olako srljati u lockdown, ali i sami razgovor o tome utječe na građane i njihovo odgađanje potrošnje. Već tada se ekonomski kotač usporava", naglasio je Grubišić.
Država se može dodatno zadužiti, no problematično je, kaže, kako živi prosječan građanin.
"Nesklon sam novim idejama u Francuskoj i Njemačkoj, i uz dužno poštovanje prema njihovim liderima ne znači nužno da su nepogrešivi, a povijest nas uči da pretjerano velika koncentracija moći nije uvijek dobra. Kad se govori o brojevima i kako Hrvatska stoji po smrtnosti, jedini način da to pouzdano znamo je da znamo koji je točno broj zaraženih, a taj broj ne zna nitko", kaže Grubišić.
'Ljudi koji imaju druge bolesti, ne dobivaju cjeloviti tretman'
Kad se radi o kapacitetima zdravstvenog sustava, ističe kako se govori o niši, a ne kompletnom sustavu. "Kod prvog lockdowna velik broj liječnika, koji nema veze s respiratornim bolestima, imao je reduciran radni tempo, neki nisu ni radili, takva je bila situacija. Ta niša imao određeni kapacitet. Čini mi se da nemamo nedostatak respiratora, ali čini se da nisu svi ljudi obučeni za rad na tome. Možda treba raditi na tome da se u što kraćem vremenu ti ljudi educiraju. Kad govorimo o kapacitetima sustava, svjesno smo dopustili da ljudi koji imaju druge bolesti, ne dobivaju cjeloviti tretman. To je svjesna cijena koju smo išli platiti u zdravstvenom sustavu. Sumnjam da će se nastaviti s takvim pristupom gdje će sve biti podložno koroni jer cijena koja se plaća na ne-covid bolestima je velika. Ali mislim da to nisu nepremostivi problemi", dodao je.
Upozorava na "objektivnu činjenicu da neće svi moći dobiti zdravstvenu skrb". To su objektivne činjenice, to nije nečija zloća. Hrvatska i danas kaska za prosjekom EU-a u normalnim okolnostima, a kamoli ovima", kaže.
'Da je uvjeren da je lockdown rješenje, premijer bi ga uveo'
Tvrdi kako nije siguran da će lockdown riješiti problem. "I premijer je rekao da se gleda što se događa svakoga dana. Da je uvjeren da je lockdown rješenje svih problema, vjerojatno bi posegnuo za tim. Ultimativno rješenje je vjerojatno cjepivo, a do tada pamet u glavu", kaže Grubišić.
Komentirao je i problem duga veledrogerijama, rekavši kako je najveći problem hrvatskog zdravstvenog sustava to što de facto monopol nad njima ima država. Zbog toga se događa neadekvatna usluga u odnosu na financije koje se izdvajaju: "Mnogi hrvatski građani nisu dobili adekvatnu uslugu za stvari koje nemaju veze s covidom. Dugoročno rješenje je liberalizacija zdravstvenog sustava da se otvori inicijativa privatnom sektoru, da se demonopoliziraju uplate koje dajemo HZZO-u itd.", zaključio je.
