EKSKLUZIVNO ZA NET.HR /

Ovaj čovjek upravlja nezamislivom količinom novca, a evo što time financira: Bez riječi smo...

Ukupna ulaganja filantropske mreže koju je Collins osnovao od 2017. iznose 600 milijuna dolara bepovratnih sredstava za više od 1500 dobrotvornih organizacija u više od 100 zemalja

22.3.2026.

16:01

danas.hr

STR/AFP/Profimedia

Robert Collins, filantrop koji je karijeru započeo kao investicijski bankar na Wall Streetu radeći za Goldman Sachs, tržište kapitala zamijenio je donatorskim tržištem i nakon 17. godina karijere u financijama osnovao prvu međunarodnu filantropsku mrežu.

Collins je tijekom svog nedavnog boravka u Zagrebu na međunarodnom skupu Harvest - Global Network Gathering, za net.hr detaljno ispričao kako mu je iskustvo investicijskog bankara koristilo u osnivanju TrustBridge Global-a koji danas povezuje donatore i humanitarne projekte u preko 100 zemalja diljem svijeta, a popričali smo s njim i o nešto ležernijim temama poput - koliko ima istine u prikazu Wall Streeta kroz američke filmove. Cijeli tekst možete pročitati OVDJE.

"Do svoje 38. godine postigao sam značajan profesionalni uspjeh, ali sam se počeo pitati dublja pitanja o svrsi i zadovoljstvu. Osobno i duhovno putovanje na kraju me odvelo od pomaganja bogatim ljudima da postanu još bogatiji do pomaganja velikodušnim ljudima da daju učinkovitije. Analitička rigoroznost koju sam donio s Wall Streeta nije se promijenila. Promijenila se samo misija kojoj služi", rekao nam je Collins o svojim 'filantropskim početcima'.

Svjetske krize i globalne potrebe

Razgovor smo nastavili o konkretnim projektima, ali i o humanitarnim krizama i potrebama u svijetu danas. A potrebe su, ističe Collins, doista globalne.

Afrika ostaje kontinent s najvećim humanitarnim potrebama. Podsaharska Afrika nosi nerazmjerno velik dio svjetskih kriza dok je rat u Sudanu stvorio najveću krizu raseljavanja na svijetu. Regija Sahela suočava se s kroničnom nesigurnošću hrane dok se zemlje poput Etiopije, Demokratske Republike Kongo, Nigerije i Somalije suočavaju s preklapajućim sukobima i gospodarskim pritiscima.

"Sjeverna Afrika i Bliski istok i dalje prolaze kroz ozbiljne humanitarne krize, najizraženije u Iranu, Gazi i Jemenu, ali i u Siriji, gdje 16 milijuna ljudi i dalje treba humanitarnu pomoć nakon 13 godina građanskog rata. Libanon i Jordan također su pod velikim pritiskom kao zemlje koje primaju velik broj izbjeglica", nabraja Collins.

"Južna i jugoistočna Azija, uključujući zemlje poput Mianmara, Afganistana i Bangladeša, suočavaju se s kombinacijom političke nestabilnosti i siromaštva koje stvara trajne potrebe za pomoći. Istočna Europa također je suočena s velikim izazovima zbog rata u Ukrajini, koji je stvorio i hitne humanitarne potrebe i dugoročne izazove obnove", dodaje.

Izravna podrška malim lokalnim organizacijama

Najpotrebnije, a i dalje najnedovoljnije financirane kategorije ostaju sigurnost hrane i fizička sigurnost. Zatim, pristup pitkoj vodi i sanitarnim uvjetima te zdravstvena skrb, osobito nakon smanjenja financiranja koje je dovelo do zatvaranja brojnih klinika, te obrazovanje, posebno za žene i djecu.

"Čista voda i fizička sigurnost posebno su ključni. Bez sigurnog pristupa vodi i zaštite od nasilja, zajednice se teško mogu nositi s bilo kojim drugim izazovom. Osim neposredne pomoći, sve se više prepoznaje i važnost ulaganja u otpornost lokalnih zajednica, gospodarski razvoj i dugoročna rješenja", kaže Collins koji je osobno posebno sklon izravnoj podršci malim lokalnim dobrotvornim organizacijama koje 'rade puno s vrlo malo sredstava', a često ostaju nevidljive tradicionalnim izvorima financiranja:

"Cacata Puede u Dominikanskoj Republici vodi program edukacije pastora, medicinsku kliniku, program poduke za djecu i aktivnosti za zajednicu s godišnjim budžetom od samo 32.000 dolara. EvaSUE pomaže oko 50.000 učenika godišnje u Etiopiji s budžetom manjim od 300.000 dolara. Ovi primjeri pokazuju kako izravno doniranje lokalnim organizacijama može postići izniman učinak po svakom uloženom dolaru, vrstu povrata na ulaganje koja bi privukla pozornost svakog analitičara s Wall Streeta", kaže Collins.

Borba protiv trgovine ljudima i pomoć Ukrajini

Još jedno područje koje ovaj filantrop smatram prioritetom jest borba protiv trgovine ljudima. Ponosno ističe da je njegova donatorska mreža pomogla omogućiti ulaganja upravo u zakladu za borbu protiv trgovine ljudima kroz modele zajedničkog financiranja u kojima više donatora udružuje sredstva i stručnost kako bi podržali velike inicijative.

Slično tome navodi i primjer nedavne koordinacije devet zaklada iz Sjedinjenih Američkih Država i Kanade koje su kroz zajednički fond financirale projekte za žene u Libanonu i primjer zaklade za pomoć Ukrajini, pokrenut u veljači 2022., kada je u svega nekoliko tjedana prikupljeno više od 6 milijuna dolara kako bi se osigurala hrana, voda i lijekovi čak i prije nego što su državne institucije uspjele organizirati širi odgovor.

"Takav oblik suradnje, više donatora, jedno učinkovito financijsko vozilo i mjerljivi rezultati, predstavlja budućnost filantropije", ističe Collins.

Prekidanje kruga siromaštva

Ukupna ulaganja filantropske mreže koju je Collins osnovao od 2017. iznose 600 milijuna dolara bepovratnih sredstava za više od 1500 dobrotvornih organizacija u više od 100 zemalja. Značajan dio iskorišten je na zadovoljavanje trajnih i ponavljajućih potreba poput hrane, zdravstvene skrbi, obrazovanja i odgovora na katastrofe jer su u pitanju potrebe koje se ne rješavaju same od sebe, već traže stalno financiranje.

Ističe, ipak, da se njegova organizacija sve više okreće tome da potiče usmjeravanje sredstava prema dugoročnim i održivim rješenjima.

"Upravo je zato razvijena mogućnost ulaganja povezanih s misijom, kroz koju je realizirano više desetaka ulaganja u transformativna poduzeća u različitim zemljama", kaže, napominjući da je logika u kumulativnom učinku: "Dobro usmjereno ulaganje u poduzeće koje se bori protiv trgovine ljudima, osigurava čistu energiju ili prekida krug siromaštva može generirati i društveni i financijski povrat koji zatim financira buduće donacije."

Posebnu pažnju privlače aktivnosti njegove mreže u kojima se donacije preusmjeravaju u podršku sprječavanju pranja novca, sprječavanju financiranja terorizma i za regulatornu podršku u određenim jurisdikcijama.

"Ovo je jedan od najkritičnijih, ali i najmanje razumljenih aspekata međunarodne filantropije", objašnjava Collins.

"Kada premještate dobrotvorna sredstva preko granica, djelujete unutar istog globalnog financijskog sustava koji vlade reguliraju kako bi spriječile pranje novca, mito, korupciju i financiranje terorizma. Dobrotvorne organizacije nisu izuzete od tih zahtjeva. Zapravo, zbog svoje prekogranične prirode i novčanih tokova često se smatraju organizacijama s povišenim rizikom u očima regulatora i banaka", objašnjava.

Kompleksni transferi i pravna pitanja

U njegovoj organizaciji se zato, napominje, provode temeljiti procesi provjere prije nego što bilo koja dobrotvorna organizacija dobije sredstva. A provjerava se stvarno svašta: od pravne registracije, strukture upravlja do financijske odgovornosti i integriteta programa koji se financira...

"Organizacije provjeravamo i prema globalnim sankcijskim listama, uključujući OFAC, Europsku uniju i Ujedinjene narode, te provjeravamo postoje li veze s označenim pojedincima ili entitetima. Ovo nije jednokratna provjera - organizacije podliježu kontinuiranoj provjeri, uključujući godišnji pregled", kaže Collins.

Na donatore se pak primjenjuje postupak poznat kao Know Your Customer, u skladu sa švicarskim i europskim regulatornim zahtjevima te međunarodnim najboljim praksama, a uključuje provjeru identiteta, razumijevanje izvora sredstava i procjenu rizika.

Sve to traži tim bankara, poreznih i pravnih stručnjaka koji razumiju kompleksne i raznolike regulatorne okvire različitih zemalja, a zaduženi su i za praćenje neuobičajenih obrazaca u prekograničnim donacijama.

"Slanje sredstava dobrotvornoj organizaciji u, primjerice, zoni sukoba ili u jurisdikciji s slabim kontrolama protiv pranja novca zahtijeva pojačanu dubinsku analizu. Naša mreža uključuje lokalne partnere koji razumiju regulatorno okruženje svojih zemalja i omogućuje nam informacije s terena koje centralizirana organizacija ne bi mogla imati", kaže Collins te ističe da su se stvari za dobrotvorne organizacije posebno zakomplicirale nakon terorističkog napada na SAD, 11. rujna.

"Mnoge banke od tada jednostavno odbijaju obrađivati prijenose prema određenim zemljama ili malim stranim organizacijama koje same ne mogu provjeriti", kaže Collins. Na svoju organizaciju preuzeo je zadatak rješavanja i tog problema - organizacija u praksi djeluje kao posrednik s kojim su banke spremne surađivati jer je izgradila infrastrukturu regulatorne usklađenosti kakvu imaju financijske institucije. Globalna filantropija, smatra, to zahtijeva.

Zapanjujuće brojke

Kompleksna organizacija nastoji riješiti jednako kompleksne probleme - razmjeri globalnih potreba doista su zapanjujući:

Global Humanitarian Overview Ujedinjenih naroda za 2025. u početku je zatražio približno 47 milijardi američkih dolara kako bi se osigurala pomoć za spašavanje života za približno 190 milijuna ljudi u 32 zemlje i devet regija koje primaju izbjeglice.

Međutim, ti apeli UN-a odnose se samo na akutne humanitarne krize, ne i one koje uključuju šire razvojne potrebe poput obrazovanja, infrastrukture, gospodarskog razvoja i prilagodbe klimatskim promjenama.

Ukupna službena razvojna pomoć zemalja OECD-a u 2024. iznosila je nevjerojatnih približno 212 milijardi dolara. Ogroman iznos, ali Collins otkriva podatak koji zapanjuje još više - godišnje donacije pojedinaca, privatnih zaklada i korporacija dobrotvornim organizacijama iznose približno jedan bilijun američkih dolara.

"Kada bismo u potpunosti financirali poznate humanitarne potrebe zajedno s dugoročnim razvojnim ciljevima, globalna potreba lako bi dosegnula oko dva bilijuna američkih dolara godišnje", ističe Collins. Dodaje, međutim, da taj iznos i dalje čini manje od 1 posto od približno 500 bilijuna dolara globalnog bogatstva kućanstava.

Ogroman novac ipak ne odlazi u cijelosti na pomoć, ako ga opterećuju administrativni i drugi troškovi, zbog čega Collins ističe važnost učinkovite raspodjele postojećeg novca, ali i jednostavnog i transparentnog sustava doniranja.

"Svaki dolar ušteđen na administrativnim troškovima ili troškovima konverzije valuta još je jedan dolar koji dolazi do ljudi kojima je pomoć potrebna", smatra.

Razvoj čovječanstva donosi i rast kriza

Na kraju, zanimalo nas je, jesu li humanitarne krize poput one u Sudanu ili Pojasu Gaze, većih razmjera od kriza u prošlosti ili situacija u svijetu postaje sve alarmantnija.

"Svijet je u posljednjih sto godina ostvario izvanredan napredak. Ekstremno siromaštvo dramatično je smanjeno. Dječja smrtnost naglo je pala. Očekivani životni vijek se povećao. Pismenost je gotovo univerzalna. Bolesti koje su nekoć ubijale milijune ljudi iskorijenjene su ili stavljene pod kontrolu. Više ljudi živi u demokratskim društvima nego u bilo kojem trenutku u povijesti", nabraja Collins ono pozitivno, ali nastavlja:

"Priroda humanitarnih kriza se promijenila i posljednjih godina svjedočimo zabrinjavajućem ponovnom porastu. Broj ljudi kojima je potrebna humanitarna pomoć naglo je porastao, s približno 80 milijuna prije deset godina na više od 300 milijuna danas".

Nekoliko je čimbenika, ističe: sukobi su sve češći, traju dulje i sve ih je teže riješiti.

"Iran, Ukrajina, Gaza, Sudan, Jemen, Sirija i Demokratska Republika Kongo predstavljaju sukobe koji traju godinama, pa čak i desetljećima. Klimatske promjene možda ubrzavaju prirodne katastrofe, nesigurnost u opskrbi hranom i raseljavanje stanovništva. Geopolitička fragmentacija, raspad međunarodnog poretka nastalog nakon Hladnog rata u kombinaciji s izolacionističkijim pristupom Sjedinjenih Američkih Država, znači da postoji sve manje učinkovitih mehanizama za rješavanje sukoba i zajedničko djelovanje. Urbanizacija i rast stanovništva također koncentriraju ranjivost, pa kada dođe do katastrofa, pogođen je veći broj ljudi", kaže Collins.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

Različiti šokovi se pak međusobno preklapaju i pojačavaju: brojne krize, poput one u Sudanu i Gazi, globalne krize vode i ekološke šteta koja nastaje kao posljedica ratova u Ukrajini i Iranu...

"Dakle, da odgovorim izravno: živimo u vremenu u kojem se određene vrste izazova povećavaju, iako je ukupna putanja razvoja čovječanstva kroz više desetljeća bila pozitivna", kaže nam Collins.

Zaključuje da je tragedije u tome što se takav jaz između potreba i odgovora povećava upravo u trenutku kada imamo znanje i resurse da ga zatvorimo.

POGLEDAJTE VIDEO Državni udar u Sudanu, vojska drži premijera i ministre: 'Kako bi se zaštitio put revolucije, proglašeno je izvanredno stanje'