Fenomen koji se širi Europom: Medicinske sestre otkrile razloge zašto napuštaju profesiju

Nesigurnost posla, prekomjerno opterećenje poslom i percepcija loše kvalitete skrbi glavni razlozi zašto medicinske sestre žele napustiti profesiju, otkriva studija provedena u Španjolskoj. Fenomen također odražava strukturni trend diljem Europe.

Namjera španjolski medicinskih sestara da napuste profesiju nije posljedica jednog faktora, već skupa strukturnih uvjeta koji potkopavaju svakodnevnu praksu sestrinstva, posebno nesigurnosti posla i loše kvalitete skrbi. To je zaključak novog istraživanja, koje otkriva da gotovo četiri od 10 medicinskih sestara u Španjolskoj razmišljaju o napuštanju profesije u sljedećem desetljeću, piše Euronews.

DANAS JE NJIHOV DAN /

Sestra Vesna već 30 godina pomaže ljudima: 'Nije lako, ali kad imaš srce za čovjeka'

Većina želi napustiti profesiju u idućih 10 godina

Studija, inače najveća provedena u toj zemlji, temelji se na više od 20.000 odgovora, a pokazuje da 39,6% anketiranih medicinskih sestara namjerava napustiti profesiju u sljedećih 10 godina, dok 17% očekuje da će to učiniti u roku od samo dvije godine. Među čimbenicima koji stoje iza ovog trenda su nedostatak sigurnosti posla, prekomjerno opterećenje poslom i negativna percepcija kvalitete skrbi i sigurnosti pacijenata.

Privremeni ugovori povećavaju vjerojatnost odlaska za 33%, dok percepcija loše sigurnosti pacijenata povećava rizik za 81%. Osim toga, 56,5% onih koji žele napustiti profesiju navode nedostatak stabilnosti kao glavni razlog, a slijede ograničeno priznanje i uvjeti rada koje mnogi smatraju neadekvatnima.

Drugi ključni čimbenik je neusklađenost između obuke i profesionalne prakse: samo 34,5% specijaliziranih medicinskih sestara radi u svom području, što doprinosi profesionalnom nezadovoljstvu. Tome se dodaje i nedostatak vremena za brigu o pacijentima, što znači da 60% ispitanika priznaje da izostavlja brigu.

PITALI SMO VAS /

Hrvati zahvalili medicinskim sestrama i tehničarima povodom njihova dana: 'To su Bogom dani ljudi'

Trend se širi Europom

U nekoliko europskih zemalja zdravstveni sustavi suočavaju se s rastućim nedostatkom medicinskog osoblja, što pogoršavaju starenje stanovništva, pritisak na usluge i teškoće u zadržavanju talenata.

Izvješća međunarodnih organizacija upozoravaju da bi Europskoj uniji u nadolazećim godinama mogle biti potrebne stotine tisuća dodatnih medicinskih sestara kako bi održala standarde skrbi. U zemljama poput Njemačke, Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva, zdravstveni sindikati izvijestili su o rastućim stopama ranog odlaska iz profesije i poteškoćama u pokrivanju smjena u bolnicama i primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

Španjolska studija naglašava potrebu poboljšanja sigurnosti posla, profesionalnog priznanja i uvjeta rada kao ključnih elemenata u zaustavljanju odlaska talenata koji bi, ako se ne riješi, mogao potkopati održivost europskih zdravstvenih sustava.

Situacija u Hrvatskoj

U hrvatskom zdravstvu aktivno radi oko 32.000 medicinskih sestara i tehničara. Iako ih je u registar upisano 43.000, ta brojka nije realna, jer ih je 5.000 svaki dan na bolovanju, oko 3.000 radi u inozemstvu, a još 1.500 je u mirovini, ali i dalje ima licencu, ilustrirao je stanje u sestrinstvu Mario Gazić, predsjednik Hrvatske komore medicinskih sestara (HKMS) na 4. kongresu hrvatskog sestrinstva održanom u utorak.

Na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje imali smo lani 134 medicinske sestre, a istodobno je raspisano više od 2.000 natječaja za njihovo zapošljavanje. Nesrazmjer ponude i potražnje pogoršava činjenica da dio mladih po završetku škole ne želi raditi u struci, već se odlučuje baviti turizmom ili nekim drugim poslom.

"Ako 30 posto medicinskih sestara i tehničara ima plaću do 1.380 eura, onda moramo otvoreno reći da su mnogi među njima potplaćeni s obzirom na odgovornost, složenost i opterećenje posla koji obavljaju. Bez sustavnih mjera za zadržavanje medicinskih sestara u sustavu, bez boljih uvjeta rada i bez priznavanja njihovih kompetencija, ne možemo govoriti o sigurnom i održivom zdravstvenom sustavu"m rekao je Gazić, piše Glas Istre.

'IZGUBILI SMO MLADOG DEČKA' /

Sjećate li se sestre Katarine? Prije 10 godina ispričala je potresno iskustvo, a evo gdje je danas

Mjesečno 10.000 prekovremenih sati

Glavne sestre bolnica svjedoče o tome da sustav u velikoj mjeri počiva na entuzijazmu sestara, bez prave institucionalne podrške. U KBC-u Zagreb radi 2.300 medicinskih sestara, što je više od trećine zaposlenih, a od tog je broja 236 na dugotrajnom bolovanju, svjedoči glavna sestra bolnice Ana Ljubas.

Sestre nam završe školu ili studij i biraju drugu profesiju koja je lakša, jednostavnija i bolje plaćena, ističe Tanja Lupieri, čelnica Hrvatske udruge medicinskih sestara (HUMS). U KB-u Sv. Duh, gdje radi, svakodnevno je na bolovanju 120 medicinskih sestara, što je više od trećine raspoloživog kadra. Zbog toga dolazi u pitanje organizacija posla, a manjak sestrinskog kadra vodi zatvaranju pojedinih odjela i pododjela. Preostale sestre pak mjesečno odrade 10.000 prekovremenih sati, svjedoči Lupieri.

Vrijeme je da sestre dobiju pomoćno osoblje

Medicinske sestre s nestrpljenjem iščekuju kraj školske godine, kada iz školskih klupa izlazi više od 1.000 novih sestara. Dio njih nastavlja studirati, a analize govore da samo trećina doista želi raditi taj težak i potplaćen posao. Dodatan problem predstavlja činjenica da je interes za upis jednog od 20 studija sestrinstva u Hrvatskoj velik, a nakon što ga završe, prvostupnice i magistre sestrinstva nemaju status i plaću koja bi iz njihovog obrazovanja trebala proizlaziti.

Predstavnica Ministarstva zdravstva, Snježana Krpeta, kaže kako su Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih već upozorili na generiranje nepotrebnog kadra na visokim učilištima, jer zdravstvu, tvrdi, trebaju sestre koje će biti fokusirane na temeljnu skrb o pacijentu. Dok Hrvatska ima 20 fakulteta za medicinske sestre, europski je standard jedno sveučilište na milijun stanovnika, zaključila je.

Mario Gazić, kao predstavnik Komore medicinskih sestara, sudjeluje u radnoj skupini Ministarstva zdravstva za izradu Zakona o sestrinstvu te poručuje da je ključna odluka hoće li hrvatsko sestrinstvo ići u anglosaksonskom smjeru, gdje sestre imaju autonomiju rada i priznate su kao profesionalci, ili ćemo zadržati austrougarski model u kojem su sestre vječno u statusu pomoćnika.

"Vrijeme je da medicinska sestra više ne bude ta koja će nositi jednu epruvetu u laboratorij ili voziti pacijenta na pregled. Vrijeme je da i one dobiju pomoćno osoblje, a same rade odgovornije poslove", poručuje Gazić.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!