Ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović danas je započeo razgovore sa socijalnim partnerima oko donošenja mjere skraćenog radnog tjedna, a prije toga ju je pojasnio medijima. Tvrdi da ovaj model ima cilj istovremeno očuvanje radnih mjesta i pomoć poslodavcima da prebrode trenutačnu ekonomsku krizu.
"Modaliteti su različiti od zemlje do zemlje i iskustva su različita. Trenutačno, u ovoj krizi, na to su se odlučili Njemačka, Austrija, Španjolska i Slovenija. Sve smo te europske modele proučili i definitivno je da ćemo pronaći nekakav model koji bi bio optimalan za hrvatsko gospodarstvo", rekao je jučer Aladrović za HRT.
Pomoć svima koji trenutačno imaju probleme
Modelom sufinanciranja skraćenog radnog tjedna predviđeno je da država plaća razliku neodrađenih sati do punog broja radnih sati, dok bi poslodavac i dalje isplaćivao plaću za broj radnih sati kojeg radnici odrade. Sindikalist Krešimir Sever, još je jučer pohvalio takvu mjeru, a njegov kolega, šef Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, Mladen Novosel, također smatra da je mjera dobra, ali i da je mogla biti primijenjena i za vrijeme krize 2009. te da je potrebno izbjeći manipulacije.
"Uvijek će postojati problem u pojedinim industrijama kako prerađivačkoj industriji tako i ostalim sektorima. Ne samo ovim mjerama koje su bile predviđene za lipanj. Upravo je to bila zajednička intencija i sindikata i poslodavaca da se za te tvrtke koje će još osjećati posljedice na svom poslovanju, omoguće isplate plaća i očuvanje radnih mjesta. Ako je potrebno ojačati uredbom, neka se ojača, ali je potrebno postaviti jasne kriterije. Da se istovremeno mora kontrolirati evidencija radnog vremena koja može biti predmet manipulacije. Bojim se da je previše novca otišlo za ove prethodne mjere za ova prva tri mjeseca i da sada kada će se pojaviti konkretni problemi trgovačkih društava, sada će se pokušavati davati na kapaljku. Vlada mora biti odgovorna. Ako je imala dovoljno novca da ožujak, travanj i svibanj i podijeli puno milijardi kuna, sad mora pronaći načine da pomogne svima onima koji su imali više problema nego što su imali u ožujku, travnju ili svibnju", poručio je Novosel gostujući na HRT-u.
Direktor Hrvatske udruge poslodavaca, Davor Majetić tvrdi kako mjera skraćenog radnog tjedna pridonosi očuvanju radnih mjesta, ali nije odgovor na sve izazove s kojima se gospodarstvo susrelo za vrijeme pandemije koronavirusa.
"Naša želja i cilj je da preko kraćeg radnog tjedna nastojimo osigurati i očuvati radna mjesta za prerađivačku industriju. Kao što je i Vlada rekla, gledat ćemo rezultate iz mjeseca u mjesec i nastojat ćemo spasiti što više radnih mjesta po svim industrijama. Tako da je mjera kraćeg radnog tjedna koja može pomoći da ljudi rade, ali sa smanjenim kapacitetom zato što nema narudžbi i potražnje. Razgovaramo s Vladom i oko drugih mjera: pitanja likvidnosti, pristupa kapitalu za obrtna sredstva, bespovratne pomoći koje su aktualne za neke druge industrije", poručio je Majetić.
Neizvjesno je što će se događati
Šef HUP-a ističe kako će se tek s potpunim otvaranjem gospodarstva vidjeti koji će faktori utjecati na turizam. Dodaje kako je neizvjesno što će se događati u lipnju.
"Cilj je da osiguramo legalni okvir da se ta pomoć može davati upravo onim radnicima koji ne rade u onim trgovačkim društvima koji su pogođeni zbog korone. U dogovoru sa sindikatima moramo se potruditi da to bude transparentno, jednostavno i efikasno. To su sve stvari na koje moramo biti spremni i brzo reagirati. Novca nemamo za sve i moramo biti precizni i pomagati tamo gdje stvarno treba i sačuvati sve industrije koje imaju perspektivu preživjeti ovu koronu", rekao je Majetić.
Dodao je kako sve ovisi o stranim tržištima i povratu novca kroz turizam, dok je Novosel upozorio da je uz sav utrošen novac nestalo 40.000 radnih mjesta.
"Sad se mora prebrojiti svaka kuna i doista sačuvati ona radna mjesta i pomoći onom poslodavcu koji ima stvarni problem", zaključio je Novosel.
